Više od pola godine nakon što je Europska komisija odobrila Reformsku agendu - popis reformi na koje se BiH obvezala u cilju privlačenja izdašnih sredstava Europske unije, vlasti u BiH nisu bile sposobne napraviti ključni korak u cilju oslobađanja desetaka, pa i stotina milijuna eura ulaganja. Razlog, barem prema objašnjenju nadležnih, sadržan je u procedurama i odgovoru na pitanje tko bi trebao raditi što, ali dojam javnosti je da sve to zaista traje predugo, piše Večernji list BiH.
Od ukupno 976,6 milijuna eura izdvojenih za Bosnu i Hercegovinu u zamjenu za provedbu 113 jasno definiranih reformskih koraka, 280,3 milijuna eura ili 548,21 milijun KM isključivo su bespovratna sredstva. Kvaka je što sredstva mogu doći tek nakon provedbe određenih reformi unutar BiH, a novost je i da novac Europske unije ovaj put ide izravno za poboljšanje poslovnog ambijenta i životnog standarda građana. Dakle, isključivo za osnaživanje privatnog sektora, s ciljem da BiH konačno započne s transformacijom poslovnog okružja, uvezivanjem s regionalnim, a onda i europskim tržištem te s time povezanim jačanjem konkurentnosti vlastitog gospodarstva. Zaista je nevjerojatno da je više od pola godine potrebno da se donese odluka o finalizaciji Sporazuma o zajmu i Sporazuma o Instrumentu, kao pravnoj osnovi za isplatu sredstava u okviru Plana rasta.
- Nakon usvajanja Reformske agende u okviru Plana rasta prošle godine, Bosna i Hercegovina ispunjava uvjete za predfinanciranje u iznosu od oko 68 milijuna eura. Sporazum o zajmu i Sporazum o Instrumentu standardni su administrativni dokumenti, poručio je nedavno šef Izaslanstva Europske unije u BiH Luigi Soreca.
U međuvremenu pojedini politički predstavnici kao izliku za neučinjeno u pola godine vole kazati da značajan dio sredstava iz Plana rasta predstavljaju krediti. Na odgovor nije trebalo čekati dugo - da, jesu krediti, ali, kako ističe Soreca, pod iznimno povoljnim uvjetima, a što je još i važnije, novac uložen tako generira dugoročne investicije čija će vrijednost itekako premašiti vrijednost kreditnog zaduženja, približavajući standard BiH onom europskom. A o značaju Plana rasta dovoljno govore i temeljni stupovi Reformske agende - od njih možda i najvažniji je razvoj privatnog sektora i poslovnog okružja, uključujući sustave za financijsku podršku inovativnim startupovima i malim i srednjim poduzećima, uz toliko potrebno pojednostavljenje procesa radi omogućavanja povoljnog poslovnog okružja.
Upravo ono što Bosni i Hercegovini u ovom trenutku treba ako želi početi dostizati standard zemalja okružja, a istodobno svojem gospodarstvu omogućiti iskorištavanje povijesne prilike otvorene nakon što je Europska unija na strateškoj razini odlučila osnažiti vlastite proizvodne kapacitete, ciljajući pritom i to na geografski bliže destinacije s ciljem smanjenja ovisnosti o dalekim tržištima i odnedavno nepouzdanim saveznicima. A o vrijednosti Unije za BiH dovoljno govori podatak prema kojemu je od 2020. godine EU mobilizirao 2,4 milijarde eura ukupnih investicija za Bosnu i Hercegovinu, uz podršku od 820 milijuna eura grantova EU i bilateralnih donatora.
Otvori KEKS Pay
