Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, HNS-a BiH i hrvatski član Predsjedništva BiH komentirajući u Argumentima Naše TV što su Bošnjaci izabrali dva člana Predsjedništva BiH te je li se ponovni izbor Željka Komšića mogao predvidjeti rekao je da je bilo mnogo nagovještaja da će se stvari odigrati ovako, prenosi HMS.
„U kampanji je bilo negiranja konstitutivnosti kao ustavne kategorije, što je i kazneno djelo te protuustavno djelovanje. U zabludi su oni koji vjeruju da mogu napraviti tobože građansku državu, a zapravo unitarnu i jednonacionalnu. Naglašavali smo potrebu da moramo očuvati konstitutivnost naroda kao natkrovljujuće načelo, kako je to presudio Ustavni sud BiH, a ona se ovdje grubo izigrala. S te strane nema mjesta razočarenju, samo jednoj velikoj odgovornosti, kazao je Čović.
Kazao je kako će borbu za zaštititu ustavnih prava Hrvata, kao konstitutivnog i jednakopravnog naroda nastaviti voditi, ne ova ili ona stranka, već Hrvatski Narodni Sabor, koji okuplja sve hrvatske parlamentarne stranke, od općinske do državne razine, o čemu je na sjednici Predsjedništva HNS-a postignuta suglasnost lidera svih hrvatskih stranaka.
-Mi smo kazali: zaboravimo bilo koju političku opciju, isključivo projekt Hrvatskog narodnog sabora može predvoditi sve ideje hrvatskoga naroda. Ja sam uvjeren da u takvoj konstelaciji možemo predvoditi Bosnu i Hercegovinu na europskom putu, a gdje će hrvatski narod biti do kraja zaštićen i jednakopravan“, naglasio je Čović.
Upitan tko je sve sudjelovao u usmjeravanju bošnjačkih birača da glasuju za Komšića Čović je kazao da je nositelj ovog projekta majorizacije Hrvata pokret okupljen oko SDA.
SDA osmislila i financirala kampanju nametanja Komšića
„Oni su okupili ljude, osmislili projekt i financirali kampanju. Tu je bilo i ljudi koji nemaju veze s političkim diskursom a nešto znače u bošnjačkom narodu. Oni su to sustavno osmislili, pogotovo u zadnja dva dana, i da je trebalo još 100 000 glasova oni bi ih osigurali.To šalje jednu vrlo ozbiljnu poruku jer je ovaj projekt osmišljen da ruši temelje Bosne i Hercegovine, Daytona i aneksa 4. Projekt nema veze s DF-om, ovo je ideja bošnjačkih elita koji priželjkuju unitarnu državu i misle da mogu ovladati ovim prostorom preko te ideje. Ideja je pogrešna, rušilačka i loša za najveći dio Bošnjaka“, kazao je Čović.
Čović i koalicija predvođena HDZ-om BiH vodila je umjerenu kampanju, pozivajući na zajedništvo ne samo Hrvate već i “braću Bošnjake i Srbe”. Upitan žali li zbog takvog pristupa, budući da nije uzvraćeno s druge strane na pruženu ruku prijateljstva, te vjeruje li da je korištenjem radikalnijeg i populističkog pristupa u kampanji mogao mobilizirati još veći broj birača, kako bi se spriječila majorizacija Hrvata, Čović je kazao kako je uvjeren da je poruka zajedništva bila dobra i da bi ponovno učinio isto.
Uspjeli smo postići zajedništvo
„Uspjeli smo unutar hrvatskog naroda postići zajedništvo, ali smo slali poruke prijateljstva i bošnjačkom i srpskom narodu. Snaga riječi koja se od hrvatskih zastupnika u Bruxellesu mogla čuti ne bi bila takva da naša retorika nije bila pomirljiva, prijateljska i uglađena. Maksimalistički cilj bio je 130 do 135 tisuća glasova, a dobili smo 155 glasova tako da smo poslali poruku zajedništva okupljeni oko jedne ideje“, ističe Čović.
Na pitanje znači li to da svojim oponentima unutar hrvatskog oprašta ružnu retoriku u kampanji Čović kaže da je pet čelnika stranaka, koje nisu bile u koaliciji s HDZ-om BiH na sjednicu Predsjedništva HNS-a došlo samo da vidi hoće li HDZ pokazati arogantnost na osnovi ogromne podrške i broja glasova.
„Oni su bili presretni jer su čuli upravo onu snažnu poruku te da je zaključena stranica kampanje. Hrvatski narodni sabor u zajedništvu želi zaštiti prava hrvatskog naroda i svih 30 članova Predsjedništva HNS-a dalo je podršku ovome projektu. Iako smo najmalobrojniji znat ćemo skrbiti i brinuti za svoj narod kroz HNS. Iako se nisam pojavio ni na jednoj debati na javnom RTV sustavu dobio sam ogromnu podršku svoga naroda pa neka to bude poruka onima koji uređuju te medije u Sarajevu, neka se zapitaju tko su i što su“, kazao je Čović.
Ured Predsjedništva od 1. studenog ured HNS-a
Čović je kazao kako će Ured hrvatskog člana Predsjedništva u Mostaru postojati do s 1. studenim, a od tada postaje ured predsjedništva HNS BiH. Za sredinu sječanja najavio je i konstituiranje novog saziva Hrvatskog Narodnog Sabora BiH, kojeg će uz hrvatske vijećnike izabrane na izborima prije dvije godine činiti i hrvatski zastupnici izabrani na ovogodišnjim izborima u županijske, entitetske i državni parlament.
„Izborili smo se za HNS iako su ga neki osporavali da se on gradi za nečije potrebe. U narednih 5 ili 6 mjeseci nećete čuti HDZ nego samo HNS, a time će se slati snažna poruka u komunikaciji s prijateljima iz međunarodne zajednice. Drugačija je poruka kada izlazimo zajedno jer smo izračunali da je 98 posto hrvatskog glasačkog tijela podržalo stranke HNS-a. To će nam pomoći da se hrvatski narod kao najmalobrojniji zaštiti od ovakvih avantura“, kazao je Čović.
Hrvatska službena politika nakon presude po apelaciji Bože Ljubića tražila je da se Hrvatima omogući da neometano mogu birati svoje političke predstavnike u institucije vlasti koje su po Ustavu definirano kao nacionalna tijela, Predsjedništvo i domove naroda. Nakon toga se i Čovića i HDZ optuživalo za rasizam i fašizam te uvođenje aparthejda. Upitan je li vrijeme da se preispita pristup koji nije dao rezultate ili smatra kako treba nastaviti istim putem, Čović je kazao:
„Te ocjene su čak blage kakve su sve poruke stizale. Mi moramo biti obazrivi jer nemamo dovoljno ustavnih elemenata zaštite najmalobrojnijeg naroda kao što to imaju druga dva naroda i medijski kapacitet koji imaju. Mi danas imamo puno argumenata da se možemo nositi u ovoj političkoj borbi. Moramo na snazi potpore naroda preuzeti odgovornost za vođenje naroda“, kaže Čović.
Nema vlasti bez cjelovite izmjene Izbornog zakona
Upitan kako formirati vlast kad ne postoje odredbe Izbornog zakona o popunjavanju Federalnog doma naroda, bez kojeg se ne može izabrati predsjednik i dopredsjednici FBiH te federalna vlada, kao ni državni Dom naroda Čović je kazao kako je jedino riješenje provedba presude ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića
-Duboko sam uvjeren da se mora provesti odluka Ustavnog suda koja govori o tome da Parlamentarna skupština mora sprovesti izmjene Izbornog zakona koja će omogućiti legitimnu zastupljenost na svim razinama. Rješenje treba zadovoljiti Grad Mostar, Dom naroda i Predsjedništvo BiH. To je naš zadatak sada. Nije moguće raditi parcijalno da bi zadovoljili nečije potrebe, a to bi značilo samo borbu za fotelje. Nikakvo rješenje institucija koje za to nisu nadležne ne može biti prihvatljivo. Morat ćemo sjesti s legitimnim predstavnicima Bošnjaka i Srba i donijeti rješenje za Izborni zakon Bosne i Hercegovine“, rezolutan je Čović.
Nakon sastanka s liderom SNSD-a i predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom Čović je najavio kako će u narednih desetak biti održan sastanak izaslanstavae HDZ-a i SNSD-a kao stranaka koje su unutar svojih naroda dobile najviše glasova, a nada se sastancima i s predstavnicima bošnjačkih stranaka. „Želim naglasiti da kod sarajevskih stranaka više ne postoji podjela na lijeve i desne, pogledajte retoriku prema Hrvatima, natječu se tko će vas više optužiti kazati o vama ono što niste kazali, ističe Čović.
Opasno da Cormack tumači Ustav
„Opasno je kad vam bilo tko iz međunarodnih krugova govori što je ustavno u BiH a što nije to može samo Ustavni sud BiH“, kazao je Čović komentirajući izjave američke veleposlanice u BiH Mauren Cormack kako je Željko Komšić izabran po Ustavu i zakonu.
Na upit očekuje li da će nakon obraćanje premijera Hrvatske Andreja Plenkovića na sjednici Vijeća za opće poslove Europske ojačati pritisak Bruxellesa na političko Sarajevo da se donesu izmjene Izbornoga zakona po apelaciji Bože Ljubića, Čović odgovara potvrdno. Napominje kako su europski izbori u petom mjesecu pa svakome , kaže, treba rezultat i bilo kakvo njihovo postignuće ovdje bilo bi dobro, pogotovo za europske pučane, vodeću grupaciju u Europskom parlamentu.
„Bio bih naivan da kažem da će sada svi navaliti, ali je veliko da smo izazvali interes jer sada Bosna i Hercegovina nije u fokusu Europske unije, kaže Čović.
Čović je komentirao i to što su načelnici većinski hrvatskih općina i premijeri županija s hrvatskom većinom Komšića proglasili personom non grate.
Komšić nepoželjan- neka predstavlja Bošnjake
-Suština je da smo pokazali da je Komšić ovdje nepoželjen. Mladost koja se u Mostaru okupila jasno je kazala da Komšić nije naš član Predsjedništva. Dobio je više bošnjačkih glasova od bošnjačkog kandidata pa neka onda predstavlja njih, kaže Čović.
Upitan postoji li mogućnost za novu platformu, odnosno ponovno formiranje vlasti u Federaciji BiH i BiH bez predstavnika Hrvata, Čović kaže kako su oni koji su u ime hrvatskoga naroda ulazili u platforme i alijanse sada na margini političkog djelovanja i istrošena su roba stranih administracija. „Zaključak HNS-a je isključivo zajedno i na svakoj razini vlasti svi zajedno“, kaže Čović.
O Aluminiju, RTV Herceg Bosne i izgradnji autoceste
Upitan hoćemo li doista imati javni RTV sustav na hrvatskom jeziku do kraja godine Čović kaže da postoji pravni okvir za njega te da će on biti u vlasništvu većinski hrvatskih županija i općina. Želimo da i on bude neka vrsta HNS-a da okuplja sve Hrvate kroz Televiziju Herceg-Bosne.
Komentirajući situaciju u Aluminiju Čović ističe kako se tu kompaniji želi “održati na nogama”.
„Aluminij je strateški interes Bosne i Hercegovine i Hrvata u BiH. Nužno je napraviti ambijent da Aluminij ne strepi od toga hoće li mu se isključiti struja. Moramo naći rješenja koja će dugoročno držati vodu. Menadžment i Uprava moraju ponuditi rješenja, a mi smo tu da im pomognemo. Nikada se ne bi prepustio da netko odlučuje o Aluminiju samo na osnovu ekonomske logike jer bi nam vrlo brzo bilo jasno kakva nam je poruka poslana“, kaže Čović.
Na upit što možemo očekivati kada je u pitanju nastavak izgradnje autoceste kroz Hercegovinu Čović ističe da je tu trebalo puno energije i upornosti da “pokažemo da ne mogu raditi kako hoće”.
„Poništili su dva natječaja na dionici Počitelj- Međugorje, sada je treći u tijeku. Radit ćemo južnu i sjevernu mostarsku obilaznicu. Imamo pripremljenih nekoliko milijardi eura kada je u pitanju investiranje u autocestu kroz Hercegovinu, a što će se početi realizirati kroz narednih 5- 6 mjeseci“, kaže Čović.
