Prvi dan dvodnevnog zasjedanja Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH bio je prilika na jednom mjestu okupiti dio političkih predstavnika, konkretno čelnike federalne "trojke", oporbene "trojke" iz Republike Srpske, kao i HDZ-a BiH, a među temama koje su se otvorile dominirale su one koje su se odnosile na potrebu osnaživanja funkcionalnosti institucija i ubrzanja europskog puta Bosne i Hercegovine.
Europski put BiH
I dok je dio predstavnika međunarodne zajednice sklon podržati pokušaje dviju "trojki" da iz državne vlasti izbace kadrove SNSD-a, i dalje je upitno koliko bi takav scenarij zapravo donio Bosni i Hercegovini koja očajnički treba protočnu izvršnu i zakonodavnu vlast, kao i usvajanje preostalih zakonskih rješenja kako bi se dobile uz poziciju za početi pregovore o članstvu u Europskoj uniji. Naime, jasno je kako je matematički teško donijeti zakonsku ili drugu odluku bez sudjelovanja SNSD-a, koji ima kontrolni paket u državnom Domu naroda, a to je činjenica od koje je u ovom trenutku nemoguće pobjeći. S druge strane, hrvatski politički predstavnici ustrajni su u traženju rješenja koje će uvažiti i poziciju konstitutivnog hrvatskog naroda, a osobito kada govorimo o izmjeni izbornog zakonodavstva kojom bi se do kraja provela odluka Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić". Provedbu, odnosno poštivanje presuda Ustavnog suda, uostalom, traži i Europska unija, a o tom pitanju ovisi i toliko potrebna relaksacija međunacionalnih odnosa, što je i preduvjet usmjeravanja energije u druge aktivnosti i procese.
U ovom trenutku teško je za očekivati kako će BiH u lipnju napraviti najavljivani iskorak u smislu približavanja vratima predvorja Europske unije. Najavljeni nedolazak bošnjačkih izaslanika na ovotjednu sjednicu Doma naroda, odnosno konstantno odbijanje provedbe presude Ustavnog suda o legitimnom političkom predstavljanju, dodatno podržava ovu tezu, a kada se tomu dodaju i potezi vlasti u RS-u koji ne idu u smjeru relaksiranja odnosa, donošenje rješenja koja nisu u europskom duhu, kao i blokade usvajanja nekih važnih procesa nužnih za dobivanje sredstava iz EU fondova, poput IPARD-a, jasno je kako se BiH nalazi u stanju perpetualne krize s teško vidljivim krajem. Upravo između ova dva ekstrema - srpskog separatizma te slabljenja države i bošnjačkog unitarizma - postavlja se hrvatska politika sa svojim srednjim putem kao jedinim rješenjem za Bosnu i Hercegovinu, državu izrazitog multinacionalnog karaktera, koja, uz svoja specifična ustavna rješenja i načelo konstitutivnosti, koje je uostalom prepoznala i EU kroz svoj Strateški kompas, može ubrzati put prema Uniji onoga trenutka kada sve domaće političke snage stanu iza reformi koje donose poboljšanje životnog standarda, učinkovitiju javnu upravu, snažnije investicije...
Geopolitički izazovi
Za očekivati je da veleposlanici zemalja prepoznaju važnost trenutka u kojemu se nalazi BiH u svjetlu geopolitičkih izazova, kao i potrebe za smirivanjem unutarnjih tenzija koje prijete odvesti BiH dalje od europskih tračnica. Takvo što bilo bi i najgori mogući scenarij u kojemu bi na gubitku bila ne samo BiH i njezini žitelji, koji traže reforme i očekuju rast vlastitog životnog standarda, već i cjelokupna Europska unija koja bez Bosne i Hercegovine ne može računati na izgradnju političke i sigurnosne arhitekture na jugoistoku Europe. Smirivanje tenzija i povratak dijalogu jedini je ispravan put i način koji Bosnu i Hercegovinu može vratiti ondje gdje se nalazila u ožujku prošle godine, u vrijeme kada je Europsko vijeće donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom za članstvo u Europskoj uniji.
Nastavak intenziteta krize, kakvom svjedočimo posljednjih mjeseci, imao bi suprotan učinak koji bi se očitovao gubitkom povjerenja, ali i značajnih financijskih sredstava koja su trenutačno na čekanju, a koja je Europska unija odvojila za Bosnu i Hercegovinu, njezine institucije, poslovnu zajednicu.
Otvori KEKS Pay
