Projekt “Bijenale D-0 ARK Underground” nastavlja privlačiti pozornost najznačajnijih svjetskih medija. U dvobroju za srpanj-kolovoz izdanja za Veliku Britaniju, uz fotografiju umjetničkog rada “Budućnost pripada nama” egipatskog umjetnika Basima Magdija, National Geographic Magazine prestavlja svojim čitateljima Bunker u Konjicu koji je, zahvaljujući poznatim svjetskim umjetnicima postao, jedinstven u svijetu, Muzej suvremene umjetnosti.
- Tijekom 2017., nakon priloga CNN-a o projektu “Bijenale suvremene umjetnosti”, poznati Britanski “Indipendent” objavio je tekst o projektu “Bijenale”, a prije nekoliko dana BBC je također snimio prilog kojeg će uskoro emitirati širom svijeta. Dobili smo zamolbu za snimanje priloga o projektu “Bijenale” od austrijske Kamera TV kao i nizozemske TV kuće koja komunicira s 650 tisuća turista. Za Direkciju projekta važna je činjenica da se na istom mjestu u novom broju National Geographic Magazina čitatelje informira o izložbi jednog od najpoznatijih svjetskih umjetnika Demiena Hirsta na Venecijanskom bijenalu - kaže koordinatorica Projekta Sandra Miljević Hozić.
National Geographic Magazine također informira svoje čitatelje o izložbi u Stuttgartu koja je realizirana u suradnji Württembergische Kunstverein i projekta “Bijenale D-0 ARK Undeground”, te najavljuje peto izdanje projekta “Bijenale” koje će biti održano u travnju 2019. godine s umjetnicima iz SAD i Ruske Federacije kao partnerima, priopćeno je iz Direkcije projekta “Bijenale savremene umjetnosti D-0 ARK Underground”.
Titov bunker u Konjicu godinama je bio dobro čuvana tajna. Građen je u tajnosti od 1953. do 1979. godine, pod nazivom “DO ARK” da bi se u slučaju atomske katastrofe tu sklonili bivši predsjednik, bivše Jugoslavije Josip Broz Tito i njegovih 350 najbližih suradnika. Ovaj impozantni prostor, betonske masivne konstrukcije, leži na površini od oko 6500 četvornih metara, oko 300 metara ispod površine zemlje.
Bunker je sagrađen s namjerom da u slučaju (atomskog) rata funkcionira kao središte vojnih operacija (sklonište za “Štab vrhovne komande”) i sklonište za Tita, njegovu obitelj i najbliže suradnike. Ovaj objekt, koji podsjeća na labirint, s više od stotinu prostorija i potpuno sačuvanim inventarom (sastoji se od brojnih rezidencijalnih prostora, dvorana za konferencije, ureda i “predsjedničkog bloka”), trebao je osigurati nesmetan život za 350 ljudi tijekom šest mjeseci. Do 90-ih godina izgradnja (u koju je investirano 4,6 milijardi američkih dolara) i postojanje ovog bunkera bili su najstrože čuvana vojna tajna
