Stiglo nam je jedno od najčudnijih ljeta u povijesti. Živimo u vremenu pandemije koronavirusa i pridržavamo se raznih mjera, a, uz to, moramo se nositi s tradicionalnim ljetnim problemima, piše Večernji list BiH.
Vrućina neće nedostajati
S obzirom na to da smo izašli iz jedne od najtoplijih zima u povijesti, zmija, krpelja, komaraca, stršljenova... imamo više nego inače. Zemljoradnici tvrde da se redovito susreću sa zmijama, a zasad se bilježe napadi na stoku. Problem je u tome što pravog zmijskog sna kod zmija nije ni bilo, pa su razdražljivije. Komaraca, koji mogu biti prenositelji raznih bolesti, također ima, a pogoduje im i vrijeme. Prema dugoročnim prognozama, sunca i vrućina ovoga ljeta neće nedostajati, a po ranijim godinama mogli bismo imati i ono “miholjsko”, tako da ćemo se susretati i dalje s raznim opasnostima tijekom mjeseci. Ovih dana osobito se govori o stršljenima. Nažalost, 27-godišnji Miroslav Vasić, koji je preminuo prošlog vikenda, podlegao je na putu do bolnice prilikom uboda stršljena, a cijelo selo u Modriči zavijeno je u crno zbog te tragedije. Iako je i ranije imao problema prilikom ovakvih uboda, ovog puta za mladića stvorila se jača alergijska reakcija i, nažalost, nije ga se uspjelo spasiti. Jesu li stršljeni uvijek bili ovako opasni, pitamo lokalnog pčelara u ZHŽ-u koji je u prošlosti ostao bez podosta košnica zbog napada ovih opasnih insekata. Spremno odgovara da jesu, iako se sve više priča da nema onih naših autohtonih stršljena, nego da je došlo do križanja azijskog stršljena s domaćim pa onda i do mutacije insekta.
Insekti jači i izdržljiviji
- Gledajte, svojstva i ljudi i životinja mijenjaju se s vremenom. Vidite da i mi danas dulje živimo i zdraviji smo nego prije. Vjerojatno su i insekti jači i izdržljiviji i to što se spominje moguće je, ali nije bezopasan bio ni onaj stršljen prije 50 godina, samo nije bilo ni obdukcija ni medija, pa se malo znalo o tim opasnostima. Previše je nekad bilo smrti iznenada, a da je bilo analizirati, većina njih imala bi svoje logično objašnjenje i ne bi uvijek bila iznenadna smrt u pitanju - priča nam sugovornik koji je dosta prošao u životu. Da su iskustva sa stršljenima opasna pokazuju i ranije godine i rijetke su sezone da prođe bez smrtonosnih uboda. Prije dvije godine bilo je raznih borbi s nemani. - To više nije onaj naš autohtoni stršljen. Prije oko šest godina došlo je do križanja azijskog stršljena s našim i došlo je do mutacije, pa su sada dugački oko pet do šest centimetara, centimetar široki i imaju crno-žute pruge, na leđima su smeđe boje. Iako neki znanstvenici uporno tvrde da mutacije nema, imao sam i dokaz da se to dogodilo. Naime, na jednoj kući bila su tri legla stršljena, i to jedno pravog azijskog stršljena te dva legla mutacije - kazao je te 2018. godine Ivica Mišin koji je samo tog ljeta uklonio više od 300 gnijezda stršljena. Stršljen prvo ugrize osobu, a onda zada do 40 uboda tijekom kojih konstantno izlazi otrov koji čuva u dvjema vrećicama. •
