U okviru skrining pregleda za rano otkrivanje poremećaja lokomotornog sustava učenika osnovnih i srednjih škola u ZDŽ, kojeg je provela Služba za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) u protekloj školskoj godini, bilo je obuhvaćeno 2.657 učenika u 34 srednje škole. Od tog broja 14,5 posto učenika ili svaki sedmi je upućen na dalji tretman kod liječnika obiteljske ili opće medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Najčešće prisutni poremećaji su loše posturalno držanje tijela (kod 68,4 posto djece), deformiteti grudnog koša (kod 8,5 posto), spušteno stopalo (kod 27,5 posto), dok je kod 4,4 posto učenika prisutno više poremećaja istovremeno, piše Faktor.
Uspoređujući dobivene rezultate s rezultatima skrininga provedenog u uzrastu prvog i šestog razreda osnovnih škola uočava se da je postotak učenika s uočenim problemom veći kod srednjoškolaca, kažu u Službi za školsku higijenu INZ-a.
Lokomotorni sustav predstavlja koštano-zglobno-mišićni sustav koji omogućava promjenu položaja u prostoru, daje čvrstinu tijelu i dinamiku pokretima. Da bi se shvatilo koliko je lokomotorni sustav kompliciran i osjetljiv, kao primjer može poslužiti stopalo koje je građeno od 26 kostiju koje su međusobno spojene sa 33 zgloba i više od 100 mišića, tetiva i ligamenata.
U svakodnevnom životu primjetno je da veliki broj djece, ali i odraslih, zauzima nepravilan stojeći ili sjedeći položaj. Neudobne stolice, školske torbe neadekvatnog oblika i težine, rad za računalom, nepravilna ishrana i nedovoljna fizička aktivnost uzrokuju značajan porast prisutnosti deformiteta lokomotornog sustava. Djeca dnevno prosječno provedu oko šest sati sjedeći u školskim klupama, a osim toga na putu od kuće do škole i obratno nose pretrpane školske torbe.
Da bi deformiteti kičmenog stupa (kifoza, skolioza, lordoza), grudnog koša (“ljevkaste” i “kokošije” grudi) i stopala (“ravno” stopalo) bili uspješno liječeni najvažnije je njihovo rano otkrivanje redovitim skrining programima, te kontrolama, ističu u INZ-u.
S ciljem preventivnog djelovanja Služba za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica kontinuirano provodi skrining program za rano otkrivanje poremećaja lokomotornog sustava za učenike osnovnih i srednjih škola na području ZDŽ s ciljem preveniranja eventualnih negativnih utjecaja na rast i razvoj djece.
Skrining se sastoji iz dva djela – vizualni pregled (hod, spuštanje u čučanj, simetričnost nogu, karlice, grudnog koša, lopatica i ramenog pojasa), te pregled kičmenog stupa i stopala pomoću aparata – skoliometra i podoskopa.
Nakon obavljenog skrining pregleda kod djece kod koje se uoči odstupanje od uobičajenih vrijednosti izdaje se uputnica/preporuka za daljnju dijagnostičku obradu kod liječnika opće/obiteljske medicine, te kod fizijatra.
Znaci koji mogu ukazati na prisutnost deformiteta mogu se potvrditi pažljivim promatranjem djeteta u uspravnom položaju. Najprije se promatraju stopala, je li težina ravnomjerno raspoređena, položaj prstiju i skočnih zglobova. Noge, karlica, lopatice i rameni pojas trebaju biti simetrični. Kičmeni stup posmatran s leđa treba biti u pravoj liniji.
Djecu kod kojih se uoče nepravilnosti treba uputiti na korektivnu gimnastiku (terapijske vježbe koje imaju za cilj ponovno uspostavljanje narušene ravnoteže između koštano-zglobnog sustava i mišića). Korigiranje deformiteta kičmenog stupa je dugotrajan proces koji zahtijeva veliko angažiranje kako zdravstvenih radnika, tako i djeteta i njegovih roditelja.
Kako navode stručnjaci Službe za školsku higijenu, osnovne preporuke za očuvanje zdravlja lokomotornog sustava podrazumjevaju da bi školarci trebali biti fizički aktivni najmanje jedan sat dnevno, te je radi očuvanja vitalnosti koštano-mišićnog sustava neophodno unositi bjelančevine životinjskog porijekla, namirnice bogate kalcijem, vitaminima A, D i C.
Tu spadaju mlijeko i mliječni proizvodi, zeleno povrće (špinat, brokule), mahunarke, riba i voće. Također, plivanje je izuzetno dobro, jer voda koja okružuje tijelo rasterećuje kičmu. Dok plivamo, naša kičma je pod deset puta manjim pritiskom nego kad hodamo.
Pravilno sjedenje u školskoj klupi podrazumijeva da visina stolice i stola moraju omogućiti da dijete drži obje noge na podu, da sjedi pravilno s blago nagnutim trupom. Ramena bi trebala biti opuštena, glava uspravna, a nadlaktice smještene uz tijelo. Rastojanje očiju od klupe treba iznositi 35-45 centimetara.
Na kraju, ali nipošto i najmanje važno jeste imati u vidu prilikom odabira školske torbe sljedeće savjete – Birajte ruksake za djecu koji su izgrađeni od laganijih tkanina. Težina torbe ne bi smjela biti veća od 10-15 posto djetetove težine, dno torbe ne bi trebalo biti ispod djetetovog struka, a vrh treba biti ispod linije ramena.
Naramenice trebaju biti dovoljno široke (oko sedam cm) i mekane (obložene) kako se ne bi usijecale u ramena, a njihovu dužinu treba prilagoditi. Nošenjem ruksaka na oba ramena smanjuje se pritisak na samo jednu stranu kičme i teže stvari unutar torbe treba stavljati bliže kičmi.
