Možda se radi o tajnom oružju koje će vam pomoći da uspostavite mir u radnoj okolini.
Jesu li vas ikad kolege povrijedile djelima ili riječima na poslu, poput kolege koji gazi sve pred sobom? Tko nije…
Ljutnja, razočaranje pa i želja za osvetom se mogu javiti nakon takvih situacija a možete se osjećati i kao da vas je netko bacio pod autobus. No ako te osjećaje čuvamo duboko u sebi, to može imati razarajuće posljedice za vas. Nastaviti iako se konflikt dogodio ponekad je jedini izlaz, ali postoji jedna „super moć“ koja vam može pomoći da atmosferu na poslu učinite puno ugodnijom. Spremni ste na šok? Radi se o oprostu. Ako vam je i na prvu teško prihvatiti ovaj savjet, uzmite si malo vremena pa se vratite…
IZA OVE IZJAVE STOJI I ZNANOST, A EVO ŠTO KAŽE
U jednoj studiji, koja je pratila 200 zaposlenika, oprost je povezan s povećanom produktivnosti, smanjenim danima bolovanja i manjim brojem mentalnih i fizičkih zdravstvenih problema, poput glavobolje i osjećaja tuge. Ljudi su jednostavno sretniji ako prakticiraju ovu naviku. No i dalje velik broj nas i dalje ima istu reakciju – ljutnju, želju za osvetom ili pasivno agresivni nastup, kada ga netko od kolega povrijedi, ali važno je znati da će takve emocije samo kreirati beskrajni ciklus ljutnje i zamjeranja što može voditi do toksične svakodnevice.
ŠTO AKO ODLUČIMO PRAŠTATI?
Prema onome što stoji u knjizi „Umjetnost opraštanja“ Manfreda Ketes de Vries, gorčina i mržnja mogu uzrokovati stvaranje stresa i negativno utjecati na imunološki sustav te javljanje depresije, anksioznosti ali i preuranjene smrti. Kets de Vries piše i kako odabrati oprost umjesto ljutnje u konfliktnim situacijama može smanjiti osjećaj stresa i anksioznosti, a oni koji lako opraštaju imaju manje problema s kardiovaskularnim zdravljem.
KOLIKO SE TA OSOBINA CIJENI NA POSLU?
Uz različite osobnosti, želje, politička mišljenja i želje za pozicijom na koje ćete naići unutar svake tvrtke, oprost bi mogao postati osobina koja se u poslovnom svijetu cijeni i tajno oružje pomoću kojeg je lakše riješiti konflikt, povratiti povjerenje i uspostaviti kvalitetan odnos.
Čin oprosta može utjecati i na one koji ne sudjeluju u svađi. Kada kolege promatraju nekoga tko prakticira ovakvo ponašanje, često se pozitivne emocije prenesu i na njih te im mogu pomoći da i oni nauče kako se nositi s problemima.
Za početak de Vries savjetuje da prakticirate empatiju, kako bi se mogli staviti u tuđe cipele i osvijestiti važna pitanja poput: Zašto se neke stvari događaju? Mogu li vidjeti drugu stranu ove situacije? Kako mogu na nepravdu odgovoriti? Možda je za kraj važno i dodati da oprost ne znači zaborav. Autorica piše kako oprostiti znači liječiti sjećanje od štete, a ne brisati sjećanje. Kada opraštamo ne možemo promijeniti prošlost, ali možemo budućnost.
