Sami kraj godine dočekao nas je s viješću kako je u BiH stigao omikron soj koronavirusa, od kojeg strahuje cijeli svijet i zbog kojeg će mnoge zemlje proglasiti lockdown. Novi soj potvrđen je kod 10 građana BiH, čime smo ušli u novu etapu pandemije, piše Večernji list BiH.
Već pune dvije godine smrtonosna pandemija koronavirusa, koja je iz temelja izmijenila naše živote, hara svijetom odnoseći sa sobom milijune života. Ova virusna bolest, sterilno nazvana COVID-19, u naš je svakodnevni rječnik uvela i jedan novi termin, a to je “novo normalno”. Novo uistinu jest, a koliko je to “normalno”, moći ćemo reći kad u finalni obračun uvrstimo sve stavke “crnog konta” nakon svega što smo proživjeli, od strahova i nepoznanica oko novog smrtonosnog virusa za koji je svijet prvi put čuo krajem 2019., preko nošenja maski, lockdowna, policijskog sata, cjepiva i sumnji u njega, smrti najmilijih pa sve do gubitaka radnih mjesta i afera vezanih uz snalaženja u novonastalim okolnostima vezanim uz nabavu nužne opreme za borbu protiv ove pandemije.
Propala cjepiva
Kako se uistinu Bosna i Hercegovina snašla i snalazi u borbi s koronavirusom dvije godine otkako je pandemija zaustavila svijet u njegovu normalnom životu?
Ako bi se tražilo da se ukratko opiše stanje u BiH s koronavirusom i dvogodišnjom pandemijom, bez grižnje savjesti mogli bismo reći kako u uvjetima naše iznimne nediscipliniranosti i nepridržavanja, gotovo pa nikakvih mjera, trenutačno imamo relativno malo zaraženih. To je svjetski fenomen ako se BiH usporedi s nekom od razvijenijih zemalja, a koje se pridržavaju poprilično restriktivnih mjera i koje, unatoč svemu, imaju znatno lošije rezultate od nas. I uz najbolju volju te sve mjere, poput strogih lockdowna, policijskoga sata, obveznog cijepljenja i nošenja maski, mnoge zemlje još uvijek imaju značajan broj zaraženih i umrlih.
U svemu tome građani BiH ponašaju se krajnje lagodno. Nema lockdowna, maske gotovo da se ne moraju nigdje ni nositi, dezinfekcija je misaona imenica, a nema ni restrikcija u radu i masovnim okupljanjima. Pa ipak, unatoč ovom, s pravom bi se moglo reći, komforu, BiH i nema prevelik broj zaraženih. Međutim, kad je riječ o umrlima, tu smo, s obzirom na broj oboljelih i ukupan broj stanovništva, u nezavidnoj poziciji. Ilustracije radi, samo u svibnju ove godine BiH je bila druga u svijetu po broju umrlih od COVID-19 na milijun stanovnika, podaci su to Worldometersa. Ispred BiH se u tom trenutku nalazila samo Mađarska. Prema statistici stranice “Our World in Data”, koja prati podatke Sveučilišta John Hopkins, BiH je tada imala čak 5,53 umrlih dnevno na milijun stanovnika, dok ih je u vrijeme vala zaraze u ožujku bilo čak i 23,64. Uz ove katastrofalne statistike (kako bi naš narod rekao - nijedna nevolja ne dolazi sama), ono što je bilo i ostalo karakteristično za BiH su različiti problemi u nabavi cjepiva, ali ne samo u nabavi cjepiva već i vezano uz skepticizam građana i nezainteresiranost za cijepljenje. Većina cjepiva u BiH odnosila se na ono koje je stiglo iz raznih donacija te je stoga imalo i kraći rok trajanja. Zbog svega toga je u BiH do sada propalo najmanje 600.000 doza cjepiva koje će biti uništene. Od toga je najviše doza cjepiva AstraZeneca, a za njegovo će se uništavanje morati izdvojiti ogromna sredstva iz entitetskih proračuna. Liječnici ističu kako je, prije svega, bila primjetna i izrazito negativna kampanja protiv cijepljenja, posebice kada je riječ o cjepivu AstraZeneca, koja je počela u zemljama Europske unije, kada su ga dovodili u vezu s posljedicama kao što je, primjerice, plućna embolija. Dio cjepiva, dakako, propao je i zbog pogrešnog skladištenja, poput 1342 doze cjepiva u Prijedoru koje nisu čuvane u profesionalnom zamrzivaču, zbog čega je protiv odgovornih osoba pokrenuta i kaznena prijava. Također je pokrenut i sudski proces u aferi “Respiratori”, a riječ je o nabavi 100 respiratora u vrijednosti od 10,530.000 KM, koje je za potrebe Federalne uprave civilne zaštite iz Kine uvezla tvrtka Srebrena malina.
Afera “Kisik”
U rujnu ove godine u središtu javnosti našla se afera oko nabave kisika u Republici Srpskoj. Aferu “Kisik” u rujnu ove godine pokrenuo je gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković koji je tvrdio kako se u Univerzitetskom kliničkom centru RS-a za liječenje ljudi koristi tehnički kisik umjesto medicinskog. Ovaj kisik za bolnice nabavljala je izvjesna tvrtka TGT Tehnogas iz Laktaša, kojoj je Agencija za lijekove Bosne i Hercegovine bila u inspekciji više puta u kolovozu i rujnu.
Agencija je tvrtki TGT Tehnogas krajem rujna izdala odluku o zabrani prometa i proizvodnje medicinskog kisika s obzirom na to da nije posjedovala potrebne dozvole. Sporno je bilo to što se ova tvrtka ne nalazi u registru Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH kao proizvođač lijekova, ni kao prometnik, a potvrđeno je i to da nijedna serija medicinskog kisika koja je uvezena nije provjerena u Agenciji, a što se podrazumijeva prilikom uvoza lijekova. Identična praksa korištenja tehničkog kisika umjesto medicinskog utvrđena je u Trebinju. Nakon toga je na razini RS-a angažiran laboratorij za ispitivanje kontrole kvalitete kisika, što je u suštini posao Agencije za lijekove BiH.
Uz sve ove probleme, kao grom iz vedra neba stigla je vijest da se, uslijed velikog nevremena i poplava koje se pogodile Sarajevsku županiju, u studenome ove godine pod vodom našla i punionica kisika Messer. Riječ je o ključnoj tvrtki koja napaja bolnice i domove zdravlja medicinskim kisikom. To je ugrozilo opskrbu prijeko potrebnim medicinskim kisikom koji bolnice koriste za rad respiratora na kojima se nalaze najugroženiji pacijenti.
Heroji u bijelom
Uz sve ove nedaće, jedini uistinu svijetli trenutak u bh. koronazbilji su naši heroji u bijelom - liječnici, tehničari, medicinske sestre i bolničko osoblje.
Cijelo ovo vrijeme najveći udar upravo je na njima, a oni su svoj posao radili bez ikakve buke i prigovora te nerijetko u neljudskim uvjetima koje smo im svojom neodgovornošću priuštili, boreći se za svaki pojedinačni život. Bolnice su bile pune, ali se sve odvijalo na zadovoljavajućoj razini. Naši diskretni heroji u bijelom preuzeli su na sebe glavni udar ove svjetske pandemije, a mnogi od njih su u toj bici i sami oboljeli te izgubili život.
Večernji list prepoznao je njihovu nadljudsku borbu i za to ih je ove godine nagradio Večernjakovim pečatom. Zato - cijepimo se, pridržavajmo se pravila i pazimo na sebe te tako pomozimo našim herojima da nam pomognu.
