U naselju Jasenica poplavila zemljišta

Na Mostarskom blatu čak metar u vodi i golovi HNK Kruševo

15.12.2021.
u 21:58

Vratnice golova su u vodi dubljoj od jednoga metra. Sa strane Širokog Brijega voda je potopila polje u Ljutom Docu, Biogracima, Jarama ...

Nakon gotovo desetljeća ponovno se pale gotovo zahrđali motori i barke, a lovci se spremaju na lov na divlje patke, guske, prepelice, gnjurce, piše Večernji list BiH.

Ponovno su oživjela staništa prikanaca, rijetke vrste ribe koja je stanište pronašla na području Mostarskoga blata, kraškoga polja koje je redovito plavilo gotovo u cijelosti. Voda u ovome jezeru koje je ranije redovito nastajalo u zimskim mjesecima za vrijeme obilnih oborina, nabujalih rijeka i podzemnih voda ponovno je stigla do naselja Polog s mostarske strane, odnosno Kruševa, gdje je potopljen stadion Hrvatskog nogometnog kluba Kruševa, jesenskog prvaka Lige hercegovačko-neretvanske županije, nošenog ponajprije na krilima nekadašnjeg sjajnog premijerligaša, a danas veterana Wagnera Santosa Laga.

Vratnice golova su u vodi dubljoj od jednoga metra. Sa strane Širokog Brijega voda je potopila polje u Ljutom Docu, Biogracima, Jarama ...

Posljednji put 2013.

Nakon duže vremena Blato se "napunilo", a što je rezultat činjenice da je Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne ipak ograničila odvod prema hidroelektrani koja se nalazi s druge strane u podnožju brda u mostarskome naselju Jasenica zbog nemogućnosti odvoda silne količine vode. I fotografija s vrha prometnice preko Kobilovače pokazuje kako je zbog doticanja drugih manjih vodotoka došlo do plavljenja velike površine zemljišta u mostarskome prigradskom naselju Jasenici. Tamo se voda približila i obiteljskim kućama te pomoćnim, ali i gospodarskim objektima. Iz EP-a HZ HB tvrde da to nije prvi slučaj plavljenja otkako je za HE Mostarsko blato probušen novi tunel.

"Ovoliku količinu vode, pa i veću, u Mostarskom blatu imali smo u 2013. godini (travanj 2013. godine). Posljedica trenutačnog stanja u akumulaciji je čisto hidrološke prirode, u studenome i prvoj polovini prosinca pale su iznadprosječne količine oborina u odnosu na ranije mjesečne količine. Hidroelektrana je potpuno raspoloživa za pogon i uredno obavlja proizvodnju električne energije", naveli su iz EP-a HZ HB. Mostarsko blato inače se prostire na oko 3800 hektara. Oko 1500 hektara je do sada bivalo poplavljeno svake godine, do izgradnje novoga odvodnoga kanala i dva akumulacijska bazena. Razina vode je na kraju polja u zimskome razdoblju dostizala i 10 metara. Hidroelektrana s visokim padom smještena je u kraškoj regiji koja je karakteristična po kraškim pojavama: ponori i vrela.

Smanjili plavljenja

Prosječna godišnja količina oborina je 1820 mm. Dotok vode u polje dolazi kroz rijeke Lišticu i Ugrovaču. U istočnome dijelu polja najniža točka voda teče kroz kraški greben i otječe u rijeku Jasenicu, a potom u Neretvu. Te se vode skupljaju u akumulacijskom bazenu HE Mostarsko blato ukupnoga volumena oko 1,6 hm3.

Izgradnjom akumulacijskog bazena i probijanjem još jednog (dovodnog) tunela hidroelektrane plavljenja su se smanjila, ali opet ne i eliminirana, jer je korito rijeke Jasenice vrlo ograničena kapaciteta, a i nizvodni dio sliva rijeke Neretve nije uvijek u mogućnosti propustiti velike količine vode bez znatnih šteta po okoliš u tom dijelu.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije