I dok u nekim zemljama dosežu cjenovne rekorde, u drugima je došlo do značajnog pojeftinjenja. Najveći rast cijena svježeg povrća u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježen je na Cipru, gdje su cijene porasle čak 33,9%. Slijedi Danska s rastom od 28,6%, a dvostruki rast bilježe i Bugarska (13,7%) te Španjolska (11,1%). U Estoniji, Poljskoj i Latviji rast cijena kretao se između 6% i 9%, dok su Hrvatska (2,5%), Litva (2,6%) i Italija (1,2%) zabilježile umjereniji porast. Iako nije dio ovog istraživanja, i Bosna i Hercegovina se može svrstati među zemlje u kojima cijene hrane, a time i svježeg povrća kontinuirano rastu.
Više novca, manje voća
Jedan od primjera koji je istican u medijima, a koji pokazuje koliko su cijene nekih namirnica skočile, dolazi sa sarajevske tržnice Markale. U travnju je cijena kilograma svježe mahune puterice na ovoj tržnici dosegnula čak 14 KM, dok je cijena kilograma obične mahune bila 12 KM ili dvostruko viša nego prethodne godine. Više novca moralo se izdvojiti i za luk, grah, salatu, ali i lisnato zeleno povrće poput blitve, raštike, špinata. U odnosu na prošlu godinu, jeftiniji su krumpir i kupus. Naime, prošle se godine rani krumpir na čapljinskoj veletržnici prodavao od 1,50 do 1,80 KM po kg, dok mu je ove godine cijena od 0,65 do 1 KM po kg. Kada je riječ o kupusu, u jeku sezone njegova je cijena bila između 0,70 i 1 KM po kg, dok je prošle godine bila od 1 do 1,20 KM po kg. Riječ je o cijenama prilikom kupnje na veliko, u trgovinama i na tržnicama na malo cijene i ovog povrća značajno su više. Uz rast cijena povrća, značajno je spomenuti i cijene voća, koje su ove godine također obarale rekorde, barem kada je riječ o trešnjama i prvim lubenicama. Porasle su i cijene banana, jabuka, krušaka, jagoda, višanja te citrusa. Ekonomski analitičari upozoravaju da se trend poskupljenja hrane nastavlja zbog kombinacije više faktora: inflacije, ovisnosti o uvozu, rasta cijena goriva i klimatskih promjena koje utječu na domaću proizvodnju. Upućuju i na potrebu za većom podrškom domaćim proizvođačima kako bi se smanjila ovisnost o uvozu i amortizirao udar na krajnjeg potrošača.
Kako stoje domaći proizvodi
Domaći proizvođači ističu kako su u nepovoljnom položaju upravo zbog uvoza koji obara cijenu domaćoj proizvodnji. Rast cijena povrća smanjio je njegovu prodaju. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvom tromjesečju 2025. godine povećanje vrijednosti prodaje bilježi se kod žitarica za 7%, voća za 10,2%, peradi za 1,4%, proizvoda životinja za 4,5% i ostalih proizvoda za 18,4%, dok se smanjenje vrijednosti prodaje bilježi kod krumpira za 2,3% i povrća za 5,8% u odnosu na prvo tromjesečje 2024. godine. Podaci s infografike pokazuju kako je u određenim zemljama Europske unije došlo do pada cijena svježeg povrća. Najbolje su prošli stanovnici Malte, koji su u odnosu na prethodnu godinu za svježe povrće ove godine trebali izdvojiti čak 15,3 posto manje novca, zatim Slovačke u kojoj je povrće jeftinije 13,5 posto te Češke u kojoj je zabilježen pad od 13,3 posto.
U Belgiji se za svježe povrće ove godine treba izdvojiti 9,4 posto manje novca nego prošle godine u isto vrijeme, u Portugalu 8,4 posto manje, a Švedskoj 7,9 posto manje. Do smanjenja cijena došlo je i u Njemačkoj, gdje je povrće jeftinije za 6,8 posto. Među zemljama u kojima je u proteklom razdoblju došlo do pada cijena svježeg povrća još su i Nizozemska, Austrija, Francuska, Slovenija, Irska, Mađarska i Grčka, u kojoj je povrće jeftinije za 0,2 posto.
Otvori KEKS Pay
