Mogući termini konstituiranja novog saziva Zastupničkog doma Parlamenta FBiH su 21. ili 22. studenoga, ali sve će biti preciznije određeno na konzultacijskom sastanku u srijedu, koji je zakazao predsjedatelj dosadašnjeg saziva Mirsad Zaimović, piše Večernji list BiH.
Prema njegovoj izjavi, na konzultacije je pozvao predstavnike stranaka koje su na izborima osvojile mjesta u Zastupničkom domu za predstojeći četverogodišnji mandat.
Rokovi i izbor izaslanika
Rok za konstituiranje je 20 dana od potvrde konačnih izbornih rezultata, što je već učinjeno 2. studenoga, mjesec nakon izbora, odlukom Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. Ako se uzme u obzir da bi u roku od mjesec dana od potvrđivanja rezultata izbora i županijski parlamenti trebali izabrati izaslanike u Dom naroda, proces uspostave izvršne vlasti mogao bi početi brzo, do kraja godine. To bi bila značajna promjena u odnosu na ranije situacije, kada se na ovaj dio poslijeizbornih aktivnosti čekalo i po pet-šest mjeseci. Tome u prilog ide i činjenica da su već obavljeni preliminarni razgovori lidera stranaka i da su poznate početne točke u pregovorima. Jasno je kako će stranke HNS-a, odnosno koalicija okupljena oko HDZ-a BiH, biti nezaobilazne u uspostavi vlasti. Prvenstveno zahvaljujući dvotrećinskoj većini u Klubu Hrvata u Domu naroda, ali i značajnom kapacitetu u Zastupničkom domu. Od 98 zastupnika, HDZ BiH ima njih 15, a snazi hrvatskih stranaka u ovom, građanski koncipiranom domu doprinose još tri zastupnika HDZ-a 1990. i jedan HNP-a. Riječ je o strankama koje djeluju unutar HNS-a kao krovne političke organizacije Hrvata u BiH. U Zastupničkom domu najbrojniji će biti Klub zastupnika SDA u kojem će sjediti 26 zastupnika. Njihov problem je slab koalicijski potencijal jer ih ostale bošnjačke stranke koje su osigurale ulazak u Parlament FBiH nerado vide kao partnere u vlasti. Ipak, SDA će sigurno imati najviše izaslanika i u Klubu Bošnjaka u Domu naroda, što ih pozicionira vrlo dobro uoči konkretnih pregovora o formiranju vlasti. Pitanje je, međutim, hoće li imati potreban broj od 11 izaslanika, koliko ih predlaže kandidate za predsjednika i dopredsjednike FBiH. Zato će o ustroju buduće vlasti u ovom entitetu ponajviše ovisiti izbor izaslanika u Dom naroda. Teorijski, moguće je da desetak drugih bošnjačkih stranaka zajednički dogovori, a što su nedavno i najavile, izbor izaslanika po županijskim skupštinama i tako u konačnici dobije brojčanu prednost u Klubu Bošnjaka. Zajedničko djelovanje već najavljuju u Zastupničkom domu. Tu grupaciju predvodi SDP s 15 izaslanika. Njihovi dosadašnji koalicijski partneri Narod i pravda i Naša stranka imaju sedam, odnosno šest zastupnika. Zajednički, ove tri stranke imaju 28 zastupnika, odnosno više od SDA. Matematika govori da ni "trojka" s HDZ-om ne može imati natpolovičnu većinu u Zastupničkom domu, a vjerojatno ni u Domu naroda. Oni računaju i na pet zastupnika NES-a, ali to je upitno jer je ova stranka najavila poslijeizborno djelovanje u savezu sa Strankom za BiH koja ima četiri zastupnika. Njihovih devet zastupnika moglo bi biti upravo taj jezičac na vagi u formiranju federalne vlasti. Tu je i DF/GS s 12 zastupnika, ali njegov ulazak u vlast malo je vjerojatan jer jedino tu stranku HDZ isključuje kao potencijalnog partnera.
Mnoge kombinacije
Mnogo je kombinacija, pa čak i ona da dvije najveće bošnjačke stranke - SDA i SDP - stvore zajednički blok koji bi s HDZ-om uspostavljao vlast. Takva koalicija izvjesno bi imala potrebnu većinu i u Domu naroda jer će SDP imati najviše izaslanika u Klubu Srba, koji također sudjeluje u predlaganju predsjednika i dopredsjednika FBiH. HNS je još prije zauzeo stav da će poštovati izbornu volju bošnjačkog i srpskog naroda, kao i odnos snaga u Domu naroda. HNS, ali i druge stranke, iskazao je spremnost da se vlast uspostavlja po vertikali, odnosno da vlade na svim razinama, gdje god je to moguće, čine isti politički subjekti.
