Istodobno se na dvjema frontama vode razgovori o izbornoj reformi, koji su tematski povezani, a eventualno nametanje od visokog predstavnika moglo bi značajno utjecati na ishod pokušaja da domaće stranke na vlasti postignu dogovor. Tako se jučer visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt sastao s članicom Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Irenom Hadžiabdić i glavnim tajnikom Goranom Miškovićem kako bi razgovarali o integritetu izbornog procesa u BiH. Iz OHR-a je tek kratko priopćeno da je Schmidt s Hadžiabdić i Miškovićem razgovarao "o nužnim reformama kako bi se poboljšao integritet izbornog procesa u BiH i važnoj ulozi SIP-a u prevenciji izborne krađe". Njemački političar krajem godine najavio je nametanje izmjena Izbornog zakona BiH ako izmjene ne donese Parlamentarna skupština BiH. Dan prije njemački političar na čelu međunarodne uprave razgovarao je i s predstavnicima "trojke", a za vikend je predviđen i sastanak s čelnim čovjekom Hrvatskog narodnog sabora BiH Draganom Čovićem.
Pogoduju SDFA
Izmjene Izbornog zakona sa sadašnjim sazivom SIP-a krajnje su prijeporne jer je imenovan protivno uvjetima raspisanog natječaja, s obzirom na to da se radi o povjerenstvu koje je pod nadzorom oporbene SDFA koalicije te SDS-a i PDP-a. Posljedično, rješenja koja pripremaju vladajuće hrvatske i bošnjačke stranke, ne samo oko integriteta izbornog procesa nego i oko izbora Predsjedništva BiH, nemaju osobitih izgleda za uspjeh. Dodatan je problem to što se vjerodostojnost domaćih političara do kraja dovodi u pitanje, a napose put BiH prema Europskoj uniji, te se postavlja pitanje zašto Schmidt ne bi intervenirao te Europskoj uniji isporučio svih 14 uvjeta i zemlju doveo do članstva. No, tako stvari ne funkcioniraju pa je Schmidtova intervencija zapravo antireklama novim vlastima i svojevrsna potpora SDFA-a koaliciji. Doznaje se kako su istodobno domaći političari na posljednjem sastanku u Mostaru otvoreno razgovarali o modelima kako riješiti nekoliko prijepornih pitanja. Jedno je Predsjedništvo BiH, drugo je pozicija SIP-a, a treće integritet izbornog procesa. Zanimljivo je kako su nakon razgovora svi sudionici naveli kako je HDZ BiH predložio novi dokument izborne reforme, a stranke prilično hermetično drže taj prijedlog izvan očiju javnosti. Svejedno, doznaje se kako je i taj dokument na tragu dosadašnjih razgovora koji su bili u razmatranjima i prije neumske konferencije. Zanimljivo je kako su svi sudionici, barem u istupima, ocijenili kako se radi o temelju za postizanje općeprihvaćenog rješenja. Do sada su se rješenja na kojima je HDZ BiH inzistirao svodila na pretvaranje Federacije BiH u dvije izborne jedinice, što bi omogućilo manje brojnim Hrvatima osiguranje od preglasavanja i sprječavanje destruktivnog fenomena Željka Komšića. No, na takav dokument redovito su slijedile optužbe političkoga Sarajeva, najčešće tamošnje oporbe, kako se radi o modelu kojim se nanovo dijeli BiH, što je, međutim, tek alibi da se ništa ne promijeni te nastavi praksa kojom se suštinski urušava Dayton i država dijeli na dva dijela s utjecajem Srba i Bošnjaka te pozicioniranjem Hrvata kao suvišnih. Jedan od prijedloga o kojima se govorilo u ranijim razgovorima je i onaj o plutajućim izbornim jedinicama. No, taj prijedlog jednako je imao prigovora od bošnjačke oporbe, ali je nosio i ozbiljnu dozu rizika kod Hrvata jer su postojali modeli izbornog inženjeringa kojima bi se Hrvate ponovno moglo izigrati u interesu "građansko-bošnjačkih" političara i politika.
Parlament najbolji
Konačno, HDZ BiH je u parlamentarnu proceduru dostavio prijedlog po kojemu se dva člana Predsjedništva BiH bira s područja Federacije BiH kao jedne izborne jedinice, tako da prvi postaje onaj koji je osvojio najviše glasova s područja cijeloga entiteta, dok pak drugi član državnoga vrha postaje onaj koji ima potporu kod drugog naroda u tri od pet županija gdje nije dominirao prvi kandidat, piše portal Večernjeg lista BiH. Ako to nije slučaj, onda član Predsjedništva BiH postaje onaj kandidat koji je slavio u dvjema od pet takvih županija. Uz uvjet da i on u toj skupini ima najveći broj glasova s područja FBiH. Međunarodna zajednica je pak u jednome od modela navodila i rješenje s uvođenjem elektora. No, takav prijedlog Hrvatima nije bio prihvatljiv. Jedan od modela koji pak ispunjava sve presude, uključivo Ustavnoga suda BiH oko legitimnog predstavljanja, ali i niz europskih presuda, jest da se članovi državnog Predsjedništva biraju kroz državni Parlament. I to oba doma. Hrvatima je takvo rješenje najbolje. I jamči da će imati legitimnog člana Predsjedništva BiH. No, problem je što takvo rješenje ne podržava RS, a s druge pak strane zakonsku i ustavnu asimetriju u pravilu žestoko kritizira bošnjačka oporba, bez obzira na to tko je činio. "Trojka" i HDZ BiH navodno imaju i prijedlog izmjena Izbornog zakona oko vjerodostojnosti izbornog procesa. Sada su suprotstavljeni rokovi koje je postavio Schmidt od nekoliko tjedana i EU s najavom otvaranja pregovora, koji se oštro protivi njegovoj intervenciji.
