Gotovo svaki vlasnik kamere barem jednom je snimio selfie. Ovaj iznimno popularni trend snimanja fotografija samog sebe pametnim telefonom u cijelom je svijetu već odavno uzeo maha. No, do problema dolazi kada se ova radnja shvati preozbiljno. Sve češće svjedočimo kako djeca i mladi riskiraju vlastite živote zbog pokušaja snimanja originalnog selfieja na neobičnom i opasnom mjestu, piše Večernji list BiH.
Rizični postupci
Takav jedan nedavno su snimale tri tinejdžerice iz Tuzle na strmom dijelu krova te nepromišljenim potezom pokazale koliko slijepo praćenje suvremenih trendova može biti opasno. Slična situacija onoj u Tuzli ponovila se nekoliko dana poslije kada je policiji prijavljeno da su na krovu zgrade u naselju Sjenjak primijećeni dječaci koji su se, navodno, popeli zbog fotografiranja, navodi Hayat.
No, fotografija na kojoj tri tinejdžerice stoje na krovu zgrade, najvjerojatnije snimajući selfie, zabrinula je mještane tuzlanskog naselja Stupine, ali i tuzlanskog sociologa Srđana Vukadinovića, koji je u razgovoru za klix.ba rekao da je riječ o jednoj od posljedica modernog doba, koje postaje sve surovije.
- Ti nusproizvodi su i društvene mreže, selfie fotografije te sve ono što nastaje kao proizvod tehnološkog doba, što, uz svoje dobre strane, čini mi se, ima mnogo više loših koje mogu biti jako rizične, čak i katastrofične za društvo - smatra Vukadinović. - One smatraju - nastavlja Vukadinović - da će to vjerojatno kod njih, ali i njihovih vršnjaka nakon objave fotografije na društvenim mrežama biti stvar prestiža te kvalitativni kriterij koji će ih u očima prijatelja podići puno više nego što su do tada bile - navodi sveučilišni profesor. Takvo ponašanje, prema mišljenju sociologa, rezultat je i jednog sustava urušenih vrijednosti. - Taj sustav vrijednosti nekada je kao stvar prestiža predstavljao uspjeh u školi, izvannastavnim aktivnostima, kulturi, sportu ili glazbi. Ali, po svoj prilici, danas je on jako retrogradan i zapravo nije sustav vrijednosti, već prazni vakuum u koji ulazi sve i svašta i kada to sve postane surovije i pogubnije za život, dosta je zanimljivije i dinamičnije istomišljenicima - kazao Vukadinović za Klix.
Koliko je korištenje društvenih mreža uzelo danak, odnosno koliko su mladi postali “zaluđeni” društvenim mrežama, u nedavnom razgovoru za Večernji list objasnio je Marko Romić, specijalist traumatske psihologije. - Mladi danas nemaju dovoljno prilika ili ih ne koriste na kvalitetan način, ne shvaćajući kako je slobodno vrijeme njihov najveći resurs. Umjesto da idu trenirati, uče strane jezike, bave se slobodnim aktivnostima, oni to vrijeme troše držeći telefon u rukama, prelistavajući društvene mreže. Slijedi komentiranje raznih pojava i događaja o kojima najčešće nemaju nikakva znanja, nego imaju stavove koji se formiraju na temelju njihovih informacija, poluinformacija, emotivnih odnosa i slično - objašnjava Romić.
Spas u odgoju
- S druge strane, imamo promidžbu blještavog, točnije života u kojem se dobro živi, a ništa se ne radi, što je vrlo površno. Imamo sustav koji je potpuno izvrnuo vrijednosti i ono što je u normalnom svijetu nenormalno i neprihvatljivo, kod nas to jako lako uspijeva i dođe u središte pozornosti, bude prihvaćeno kao da je nekakva pozitivna vrijednost. Spas je u kvalitetnom odgoju i pravilom načinu korištenja vremena - zaključio je Romić. •
