Nakon očekivanja da će izgubiti spor protiv Mađarske u slučaju promjene pravca opskrbe plinom, čija se visina odštete procjenjuje na oko 40 milijuna maraka, Federaciju BiH zapljusnut će jedna od najzahtjevnijih arbitraža u povijesti, piše Večernji list BiH.
Pokrenula ju je kompanija GSHL u vlasništvu britanskog i indijskog državljanina Pramoda Mittala koja je svojedobno kupila većinski udio u kompaniji za proizvodnju koksa iz Lukavca, a nova kompanija dobila je naziv GIKIL (Global Ispat Koksna industrija). Nakon istrage koju su provodile županijske vlasti, upravljanje ovom kompanijom posve je bilo oduzeto Pramodu Mittalu, indijskom biznismenu i bratu jednoga od najvećih magnata u svijetu u proizvodnji čelika.
Curenje novca
Istraga koju su pokrenuli u GIKIL-u prije šest godina rezultirala je objavom Županijskoga tužiteljstva početkom 2019. kako su razotkrili veliku prijevaru te način curenja novca iz ove kompanije koja se bavi proizvodnjom koksa. Početkom godine podignuta je optužnica za navodne nezakonitosti. Uz Mittala, podignuta je optužnica protiv nekoliko odgovornih ljudi, uz ostale, indijskih i državljana Ujedinjenog Kraljevstva, kao i BiH. No, odgovor na to stigao je u obliku tužbe "teške" čak 300 milijuna dolara za navodno izgubljenu dobit. Pod vodstvom Pramoda Mittala, odnosno GSHL-a, od 2004. do 2013. GIKIL je u koksnoj industriji postao uspješna kompanija s oko 1000 zaposlenika, ali i značajan izvoznik. No, već 2015. godine za GSHL počinju prvi problemi. Rastom cijene ugljena rastao je i GIKIL-ov dug prema tvrtki Stemcor, od koje je bh. koksara nabavljala sirovine. Danas taj dug iznosi oko 170 milijuna dolara, GIKIL ga nikad nije vratio, a Stemcor je prijavio bankrot. GSHL, odnosno obitelj Mittal, tražio je od dijela kompanije KHK, koja je u vlasništvu Vlade Tuzlanske županije, da pokrije 49 posto duga prema Stemcoru, kao osnivač i vlasnik 49 posto udjela u kompaniji. To znači da bi iznos od 83 milijuna dolara morala izmiriti tuzlanska Vlada. Kompanija KHK je ignorirala zahtjev partnera u zajedničkoj kompaniji GIKIL-u. Budući da nije bilo odgovora, GSHL je pokrenuo arbitražu protiv KHK kojom rukovodi tuzlanska Vlada. Tada počinju i prve malverzacije tadašnje vlasti u Tuzlanskoj županiji. Nakon toga je tuzlanska županijska Vlada putem KHK, kao jedan od osnivača GIKIL-a, sama bez suglasnosti drugog osnivača indijsko-britanske kompanije GSHL, pokrenula postupak smjene članova Nadzornog odbora GIKIL-a. Takozvanoj Skupštini nije nazočio nitko iz GSHL-a, a uz suglasnost tuzlanske Vlade, KHK je imenovao novih pet članova Odbora, bliskih tadašnjoj vlasti u Tuzlanskoj županiji.
Nezakonita procedura
Nedugo nakon toga novi Odbor imenovao je nove članove Uprave kompanije. Tako su indijsko-britanski investitori izbačeni iz upravljačke strukture GIKIL-a, a tuzlanskoj - SDA Vladi omogućen je potpuni monopol nad kompanijom. Takva nova upravljačka struktura upisana je u registar čak i unatoč tome što je bilo jasno da se radilo o zloupotrebi procedura u donošenju odluka, ali i verificiranja odluka unutar Županijskoga suda. Bez očitog pogodovanja takva promjena u upravljačkim strukturama nije se mogla provesti. Postoji sumnja čak i da su, upravo kako bi prikrile vlastite grijehe, vlasti pokrenule istragu protiv indijsko-britanskih investitora te podizanja optužnica. Nisu nakon takvog poteza dugo čekali iz GSHL-a te su pokrenuli međunarodnu arbitražu.
