Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Masivni infarkt - zašto je tako opasan i kako prepoznati simptome

Masivni srčani udar (infarkt) definira se kao srčani udar koji zahvaća veliku masu srčanog mišića, a često završava naglom srčanom smrću.
02. ožujka 2021. u 08:56 0 komentara 793 prikaza
Foto: shutterstock

Srčani infark je stanje najteže komplikacije ateroskleroze bolesti srca u kojoj potpunim začepljenjem jedne od velikih krvnih žila, koje hrane srčani mišić, nastupa veće ili manje odumiranje srčanih stanica s posljedičnim smanjenjem funkcije srca kao pumpe, piše Ordinacija.hr

Najvažniji subjektivni znak koji pobuđuje sumnju na nastanak srčanog infarkta je jaka prsna bol koja traje dulje od 20 minuta ili se pojačava u intenzitetu. Prema riječima dr. Tamare B. Horwich, profesorice medicine.

Ovo su jasni znaci infarkta:

neugodan osjećaj u prsima

bol u gornjem dijelu tijela

osjećaj tereta u prsima

ubrzani rad srca

mučnina ili hladni znoj

vrtoglavica

simptomi slični gripi

blijedo lice

osjećaj "propadanja"

Liječnica kaže kako je bol u prsima poznat simptom srčanog infarkta, ali nije uvijek prisutan, posebno kod žena. Simptomi infarkta otprilike traju 30 minuta ili više, a rizični faktori su:

pušenje

visok krvni tlak

kolesterol

kronični stres

manjak tjelovježbe

ŠTO JE TO MASIVNI INFARKT?

"Masivni srčani udar (infarkt) definira se kao srčani udar koji zahvaća veliku masu srčanog mišića, a to se događa kada dolazi do akutnog zatvaranja (okluzije) jedne od velikih koronarnih arterija na njenom ishodištu (najčešće se radi o početnom dijelu prednje lijeve silazne koronarne arterije ili početnom dijelu dominante desne koronarne arterije). Takav infarkt često završava naglom srčanom smrću koja je najčešće posljedica ventrikulske fibrilacije što je smrtonosna aritmija ili pak asistolije što znači potpuni prekid srčanog rada bez stvaranja ikakovih impulsa", pojasnio je dr. med. Dražen Šebetić, kardiolog.

KAKO PREVENIRATI SRČANI INFARKT?

American College of Cardiology (ACC) i American Heart Association (AHA) predstavili su nove smjernice za prevenciju srčanih udara za liječnike kako bi što bolje otkrili rizik za pacijenta, navodi time.com. 

Važno je istaknuti kako se čak 80 posto svih srčanih udara može prevenirati ukoliko su rizični faktori prepoznati na vrijeme, tvrdi dr. Roger Blumenthal. 

Smjernice, koje su objavljene u časopisu Circulation, ističu neke stare savjete, ali i njihove preinake te u potpunosti nove smjernice. 

1. ASPIRIN

U prethodnim smjernicama ACC i AHA predlagali su da osobe koje spadaju u populaciju s visokim rizikom za srčanim udarom, trebaju konzumirati aspirin u malim količinama kako bi umanjili upale koje uzrokuju srčane udare. Nove smjernice, pak, predlažu konzumaciju aspirina samo onima koji već imaju neke od rizičnih faktora srčanog udara kakvi su kolesterol, krvni tlak, dijabetes ili ako su pušači te ako imaju prekomjernu tjelesnu težinu te se ne kreću dovoljno. 

Isto tako, aspirin se ne preporuča ni onima koji imaju preko 70 godina jer je rizik od krvarenja veći nego su dobrobiti aspirina. 

2. DIJABETES TIPA 2

Nove smjernice ističu važnost koju po zdravlje srca ima kontrola šećera u krvi te čak predlažu konzumaciju dodatnih lijekova kojim će stanice odbijati absorpciju glukoze te je radije izlučivati iz tijela. Osim toga, predlažu i one koji će potaknuti tijelo da brže troši glukozu, a gušteraču da proizvodi više inzulina. 

3. E-CIGARETE

Iako se i ovim smjernicama ponavlja kako je je za zdravlje srca najbolje u potpunosti prestati pušiti, one ističu i kako prestanak pušenja uz pomoć e-cigareta, nije dobro za zdravlje srca. Najbolje bi bilo, smatraju, držati se klasičnih sredstava koje potiču prestanak pušenja kakvi su nikotinski flasteri i žvakače gume.  

4. UTJECAJ OKOLINE

Ovim smjernicama ističe se i činjenica da na zdravlje srca utječu i uvjeti kao smještaj, izvori hrane, ali i prijevoz te ustanove za zdravlje. 

Ti, takozvani, utjecaji okoline, ističu se kao kritični faktori koji utječu na zdravlje te se poziva liječnike da se uključe u ove aspekte pacijentova života kako bi ga bolje shvatili te mu pružili bolju njegu.

5. KRVNI TLAK

Smjernice i ove godine predlažu da ljudi koji se do sada nisu susreli sa srčanim problemima, održavaju krvni tlak ispod 130/80 mmHg, kako su predložile smjernice iz 2017. godine.

6. KOLESTEROL

Kako bi smanjili rizik od bolesti srca, ljudi bi i dalje trebali prilagoditi prehranu, ali i tjelovježbu, no prije svega, trebali bi prestati pušiti.

A ukoliko razine kolesterola ostanu visoke, pacijentima se predlaže konzultacija s liječnikom kako bi utvrdili može li upotreba statina, lijekova koji smanjuju razinu kolesterola u krvi, pomoći, navode. 

7. ZDRAVA TJELESNA TEŽINA

Stručnjaci u ovim smjericama predlažu održavanje zdrave tjelesne težine konzumacijom prehrane koja sadrži velike količine voća, povrća, žitarica i ribe. Izbjegavati bi trebali šećer i procesuirano meso.

8. VIŠE KRETANJA

I nove smjernice podržavaju savjet da ljudskom tijelu treba 150 minuta tjedno umjerene tjelesne aktivnosti kako bi očuvalo oprtimalnu tjelesnu težinu te držali krvni tlak niskim.

Nove smjernice ističu i kako bi bilo najbolje kada bi se kretali što je više moguće, no studije su pokazale da, za zaštitu srca, dobra bilo kakva aktivnost od nikakve. 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.