Pršut, domaća kobasica, sir, kajmak ili nekoliko kilograma mesa mnogima koji iz Bosne i Hercegovine putuju prema Hrvatskoj i drugim državama Europske unije predstavljaju uobičajene "plodove zavičaja" koje žele ponijeti obitelji i prijateljima. Međutim, ono što se godinama smatralo normalnim danas na granici može završiti oduzimanjem hrane, njezinim uništavanjem, ali i novčanom kaznom.
Na ovu temu za GPMaljevac.COM osvrnuo se profesionalni vozač Robert Bezić, koji kaže da cestama Europske unije vozi više od 30 godina. Prisjetio se situacije koju je prije mnogo godina vidio na području Bad Reichenhalla, kada je njemački službenik njegovom kolegi naredio da pršut baci u za to predviđeni kontejner.
"Prva pomisao bila mi je: kakva šteta. Čovjek nosi taj isti pršut rodbini ili prijateljima da malo okuse plodove zavičaja i što je tu sporno? Međutim, kada se pogleda šira slika, postoje propisi koje službenici moraju provoditi", kaže Bezić.
Kako ističe, kroz dugogodišnji posao naučio je da roba životinjskog podrijetla podliježe veterinarskim pravilima, dok biljke, voće, povrće i određeni biljni proizvodi mogu podlijegati fitosanitarnom nadzoru.
Upravo je tu važno razjasniti jednu čestu zabludu među putnicima. Ova ograničenja nisu uvedena ulaskom Hrvatske u Schengen. Hrvatska je u schengenski prostor ušla 1. siječnja 2023. godine, ali pravila o unosu hrane iz trećih zemalja proizlaze iz propisa Europske unije o zaštiti zdravlja ljudi, životinja i bilja. Schengen se prvenstveno odnosi na kontrolu osoba na unutarnjim granicama, a ne na pravila uvoza hrane.
Prema važećim pravilima Europske unije, putnici koji iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i većine drugih država izvan EU ulaze u Hrvatsku u pravilu ne smiju u osobnoj prtljazi unositi meso, mesne proizvode, mlijeko niti mliječne proizvode. To znači da zabrana obuhvaća i proizvode poput pršuta, kobasica, salama, sira, kajmaka i slične hrane, čak i kada su namijenjeni isključivo obitelji ili osobnoj potrošnji. Ako se takvi proizvodi pronađu prilikom kontrole, mogu biti oduzeti i uništeni, a putniku može biti izrečena i kazna ako proizvode nije prijavio ili je prekršio propisane uvjete.
"Meni je fascinantno kada pročitam da je netko pokušao prenijeti veliku količinu sira, iako se već godinama govori da se to ne smije. Ljudi i dalje pokušavaju 'probiti sustav' i ponašati se onako kako smo ranije navikli, ali to više jednostavno ne ide", govori Bezić.
Pravila postoje i za biljke, voće i povrće. Za veliki broj biljnih proizvoda koji se iz trećih zemalja unose u EU potreban je fitosanitarni certifikat. Hrvatska carina navodi da se pravila odnose i na voće, povrće, rezano cvijeće, sjeme i bilje za sadnju. Postoji nekoliko poznatih iznimki. Bez fitosanitarnog certifikata u osobnoj prtljazi mogu se unositi ananas, kokos, durian, banane i datulje, pod uvjetom da količina odgovara osobnoj, nekomercijalnoj uporabi.
Bezić smatra da je upravo poznavanje propisa najbolji način da putnici izbjegnu neugodne situacije na granici.
"Možemo mi raspravljati je li šteta baciti domaći pršut ili sir i svi znamo koliko to ljudima znači, ali službenik na granici postupa prema propisima. Kada znaš pravila, onda nema iznenađenja", poručuje ovaj profesionalni vozač.
Posebno je važno da putnici ne poistovjećuju vrijednost robe s dopuštenjem za njezin unos. Činjenica da je riječ o nekoliko komada domaćeg sira ili jednom pršutu koji nije namijenjen prodaji sama po sebi ne znači da je unos dopušten. Za pojedine kategorije hrane vrijede posebna zdravstvena pravila neovisno o tome koliko je proizvod plaćen ili je li dobiven na dar.
Zbog toga je prije polaska iz BiH prema Hrvatskoj i ostatku Europske unije mnogo sigurnije provjeriti što se smije nositi nego riskirati da domaći proizvodi završe u kontejneru na granici – uz mogućnost dodatne novčane kazne.
Otvori KEKS Pay
