Alkohol je, uz brzinu, glavni uzrok prometnih nesreća u BiH, pogotovo onih fatalnih, sa smrtnom posljedicom i teškim ozljedama. Tijekom protekle, 2021. godine na bosanskohercegovačkim cestama dogodilo se 30.238 prometnih nesreća, od kojih je 6931 nesreća s poginulim i ozlijeđenim osobama te 23.307 prometnih nesreća s materijalnom štetom, piše Večernji list BiH. U prometnim nesrećama u Bosni i Hercegovini život je izgubilo 255 osoba, 1471 je zadobila teže tjelesne ozljede, dok je 8328 osoba pretrpjelo lakše tjelesne ozljede.
Više nesreća
Tijekom protekle, 2021. godine registrirano je 535 nesreća više u odnosu na 2020. godinu, što, izraženo u postocima, prikazuje povećanje ukupnog broja prometnih nesreća za 1,80%. Broj prometnih nesreća s poginulim/ozlijeđenim osobama povećan je za 671 prometnu nesreću ili 10,72%. Kada su u pitanju prometne nesreće s materijalnom štetom, u protekloj godini registrirano ih je 136 manje u odnosu na 2020. godinu, odnosno 0,58%, što je djelomično posljedica i sve češće upotrebe Europskog obrasca za prometne nesreće među vozačima koji su sudjelovali u prometnoj nesreći s manjom materijalnom štetom.
- Iz navedenih činjenica zaključujemo kako je trend smanjenja ukupnog broja prometnih nesreća, koji je počeo 2017. godine, prekinut tijekom protekle godine, gdje ponovno bilježimo porast broja prometnih nesreća - navodi se u izvješću BiHAMK-a za prošlu godinu. U prometnim nesrećama na cestama diljem BiH tijeku protekle godine u prosjeku je svaki dan zabilježeno više od 82 prometne nesreće u kojima su teže ozlijeđene 4 osobe, dok je lakše tjelesne ozljede svakodnevno pretrpjelo više od 22 osobe. Prosječna smrtnost u prometnim nesrećama u BiH iznosi nešto više od 8 poginulih na 1000 prometnih nesreća. Najveći broj prometnih nesreća na području Federacije BiH u 2021. godini dogodio se na području Sarajevske županije, s postotnim udjelom od oko 35,16%, zatim slijede Tuzlanska županija s postotnim udjelom od oko 15,05%, ZDŽ s postotnim udjelom od 12,16%, USŽ s postotnim udjelom od 10,42%, HNŽ s postotnim udjelom od 9,27% itd.
Uzroci i rješenja
Veliki broj prometnih nesreća na našim cestama, između ostalog, rezultat je nepoštivanja prometnih pravila i propisa, kao i niske razine prometne kulture i većeg broja sudionika u prometu. Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uvjetima na cestama jedan su od najčešćih uzročnika izazivanja prometnih nesreća, slijede prometne nesreće nastale pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava, zatim nesreće koje su rezultat radnji vozilom u prometu te ostali uzroci koji podrazumijevaju nepoštivanje prometne signalizacije itd. Među pogreškama vozača u gradskim uvjetima prometa treba izdvojiti i vožnju na nedovoljnoj udaljenosti (odstojanju) između vozila, kao i nepoštivanje prava prvenstva prolaza. Sve češće čujemo kako su prometnu nesreću s teškim posljedicama izazvali povratnici u činjenju prometnih prekršaja s pozamašnim iznosom novčanih kazni u registru unatoč čemu i dalje imaju vozačku dozvolu te divljaju po cestama.
Milenko Jaćimović, predsjednik Udruge za unapređenje sigurnosti prometa RS-a, kazao je za Buku kako je prometna kultura na izrazito niskoj razini te da su jedina rješenja pojačane kontrole policije, posebice u dane vikenda, uvođenje zabrane i oduzimanja vozačke dozvole višestrukim povratnicima u činjenju prekršaja u prometu, kao i uvođenje limitatora brzine u vozila te detektora prisutnosti alkohola, pri čemu se vozilo, u slučaju nedopuštene razine, ne može pokrenuti. - Švicarska, Danska i Norveška su ovakvim mjerama riješile identificirane probleme, a u te mjere nije bilo uključeno povećanje kazni - objašnjava Jaćimović.
