institucije bh. vlasti još funkcioniraju

Kohezijska uloga hrvatske strane bit će ključna do izbora 2026., europski put mora se očuvati

Čović, Nikšić i Dodik
03.02.2025.
u 21:50

Prvenstveno zahvaljujući hrvatskim predstavnicima nije došlo do potpunog kolapsa vlasti na državnoj razini i njihova odluka da se suprotstave bilo kojem zahtjevu za smjenu čini se jedinom logičnom

Nisu krize vlasti u Bosni i Hercegovini nikakva novost. Čak bi se moglo reći da su "redovito stanje", pa tako i događaji iz protekla dva tjedna više spadaju u uobičajeni folklor nego u stvarno političko nadmetanje. Dok je ostavka, odnosno smjena ministra sigurnosti Nenada Nešića potpuno očekivana, imajući u vidu optužbe protiv njega i činjenicu da je u pritvoru, sve ostale ostvarene ili najavljene kadrovske promjene bile su nepotrebne ili bar preuranjene. Stranke "trojke" nalaze se pod konstantnim pritiskom bošnjačke oporbe, koja ih optužuje za "izdaju" i navodnu popustljivost prema srpskim i hrvatskim predstavnicima ili Dodiku i Čoviću, kako to obično pojednostave u svojim spinovima. Rezultat stranaka "trojke" na proteklim lokalnim izborima pokazao je da takve optužbe nailaze na plodno tlo među bošnjačkim biračima pa je i zaoštravanje retorike čelnika "trojke", poglavito prema srpskim partnerima, bilo očekivano.

Ipak ishitrena odluka

Nerijetko su Milorad Dodik i njegovi suradnici davali i konkretnog povoda za kritike partnera iz Sarajeva, ali stječe se dojam kako je odluka o raskidu partnerstva sa SNSD-om i naprasna smjena Nebojše Radmanovića iz kolegija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH ipak bila ishitrena. Baš kao i najava stvaranja nove parlamentarne većine sa srpskim oporbenim blokom SDS - PDP. Ispostavilo se da s tim novim partnerima "trojka" može smijeniti neke SNSD-ove kadrove, ali ne može imenovati nove, posebno kada govorimo o izvršnoj vlasti.

Da je lakše rušiti nego graditi, općepoznata je činjenica, i to ne samo u politici. Zato su i zapaljive medijske izjave iz Sarajeva i Banje Luke, brojne prijetnje novim smjenama i čistkama, nekima možda privremeno i podignule popularnost u vlastitom biračkom tijelu, ali njihov dugoročni učinak je štetan i za Bosnu i Hercegovinu i njezin europski put, ali i za one koji sudjeluju u tim igrokazima.

Stabilna parlamentarna većina na državnoj razini ne postoji i jasno je kako će se u idućem razdoblju ona formirati ad hoc, odnosno od slučaja do slučaja. To umnogome otežava rad Vijeća ministara BiH koje je u četvrtak ipak pokazalo da je još uvijek funkcionalno. Od prvog dana mandata ove vlasti jasno je da ona funkcionira na partnerskom načelu i da je nerealno očekivati uspostavu neke ideološke koalicije kakve vidimo u većini zapadnih demokracija. BiH je takva država i društvo da je utopistički očekivati takve koalicije. Ovdje se okupljaju stranke koje imaju dovoljan izborni kapacitet, uključujući i onaj koji svjedoči o nacionalnoj reprezentativnosti. No, to ne znači da tako uspostavljena vlast ne može biti učinkovita. Najbolje se to pokazalo u prvoj godini mandata kada je ta i takva vlast osigurala odluku EU-a o otvaranju pristupnih pregovora.

Nažalost, ušli smo u razdoblje zastoja i blokada pa je sve ovo što se događa u posljednjih nekoliko tjedana zapravo kulminacija tih problema. Prvenstveno zahvaljujući hrvatskim predstavnicima nije došlo do potpunog kolapsa vlasti na državnoj razini i njihova odluka da se suprotstave bilo kojem zahtjevu za smjenu čini se jedinom logičnom. Sve drugo su avanture s neizvjesnim ishodom i zajamčenim gubitkom iduće dvije godine. Bar iz europske perspektive Bosne i Hercegovine.

Europski put

Čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović podsjetio je partnere kako je vlast formirana na tijesnoj većini uz pomoć predstavnika međunarodne zajednice.

- Igra na kraju mora biti vrlo definirana i predvođena. Ne treba nam pretumbacija vlasti ako precizno ne znamo što ćemo uraditi i ako nemamo klasificiranu većinu - kazao je Čović poručivši da su ključni poslovi za njega zaštita interesa Hrvata, sigurnosne situacije i europski put BiH.

Dobro je što se, vjerojatno, sva negativna događanja na državnoj razini neće preliti na entitete. Premda i tu stvari ne stoje idealno. Dugo se aktualna koalicija na federalnoj razini hvalila dobrim ozračjem i pristupom dogovaranja, a ne preglasavanja u Vladi i Parlamentu. Na pitanju Zakona o Južnoj interkonekciji pokazalo se da preglasavanja, i to nacionalnog, ima i u Federaciji. No, čini se kako to nije potpuno uzdrmalo federalnu vlast. Odluke koje donosi Vlada Federacije BiH, a potvrđuje entitetski Parlament proteklih tjedana, daju razloga za optimizam. Kako se mnoga životna pitanja rješavaju na entitetskoj i županijskoj razini, vrlo je važno da se kriza i nervoza iz državne vlasti ne prelije na ostale. Dobro bi bilo da svi shvate kako će ih po rezultatima vrednovati i birači na idućim izborima. Jer to je ono što se vidi nakon što sve zapaljive populističke izjave ispare.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije