Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Klubovi i igrači ne mogu dobiti rat s medijima i ne smiju se zatvarati

30. ožujka 2021. u 14:41 0 komentara 160 prikaza

Za njegove vršnjake obično se uspjehom smatra ako su do 25. godine završili studij, ali Ivan Tomić može se pohvaliti već zavidnim znanstvenim životopisom, u kojem su, među ostalim, i tri objavljene autorske knjige. Zadnja u nizu, „Menadžment i komunikacija u sportu“, nedavno je izišla je iz tiska.

– Ova knjiga nadilazi u sadržaju i obujmu gotovo sva druga djela s područja sportskog menadžmenta – napisao je u predgovoru Joseph Joe Favorito, profesor s Columbia Universityja iz New Yorka pridajući tom konstatacijom važnost ovom djelu. Sportski menadžment slabo je zastupljena oblast u literaturi pa je samim time Tomićev uspjeh veći i važniji. Na svoj rad još ranije skrenuo je pozornost knjigom „Strateško upravljanje sportskom komunikacijom“, koja je objavljena 2019. godine. Vjerni pratitelji sporta i nogometa ime Ivana Tomića mogli su susresti na društvenim mrežama na kojima se prenose i tekstovi s njegova bloga „Menadžment i komunikacija u sportu“.

Suradnik je Večernjeg lista BiH, za koji je radio intervjue, reportaže i stručne tekstove na područjima menadžmenta i komunikacije u nogometu. Na pitanje što mu je najviše pomoglo u afirmaciji istaknuo je da je u Večernjem listu BiH razvijao kulturu pisanja, a širu prepoznatljivost omogućio mu je najugledniji nogometni časopis u svijetu, londonski FourFourTwo. – Zahvaljujući suradnji s magazinom FourFourTwo naučio sam što je to profesionalizam u izvještavanju i pristup filozofiji nogometa. S druge strane ovaj magazin otvorio mi je brojna vrata klubova, saveza, trenera i nogometaša. Svi shvaćaju da je ulazak u ovaj časopis svjetska promocija njihovih vrijednosti – istaknuo je autor knjige. Surađujući s domaćim medijima i pišući za londonski magazin, Ivan Tomić susreo je brojne nogometaše i sportaše poput Cristiana Ronalda, Luke Modrića, Neymara, Ivana Rakitića i dr., a radio je intervjue s Ivanom Perišićem, Mateom Kovačićem, Antom Rebićem, Marijem Stanićem i drugim aktualnim i bivšim hrvatskim reprezentativcima. Sudjelovao je u izboru najboljeg nogometaša svijeta za FourForTwo, a piše i stručne analize i reportaže.

„Tragajući“ za sportskim zvijezdama u namjeri da njihov pogled predstavi domaćoj i svjetskoj javnosti, autor knjige u svim susretima ulazio je u tajne sportskog menadžmenta, organizacije i komunikacije.

– Osim pristupa izvjestitelja zanimali su me fenomeni organizacije nogometnih klubova ili saveza, kao i menadžment-modeli. Razlog je posve jednostavan. Kao student ekonomije i menadžmenta pristupao sam klubovima s te točke gledišta. Kako sam više istraživao, sve više me i vukla znatiželja, ali i znanstvena potreba za spoznajama koje mnogi ne vide, a dio su uspjeha jednog sportskog sustava – kaže Tomić o razlozima zbog kojih je ušao u „projekt“ istraživanja i pisanja knjige za koju američki znanstvenici ističu da je „studiozno obrađena“. Za knjigu „Menadžment i komunikacija u sportu“ može se reći da je sinteza teorije i prakse. Autor se u teorijskom dijelu bavi suvremenim fenomenima u profesionalnom nogometu.

Uvodi nas u teoriju suvremenog menadžmenta i strateški menadžment kako bi čitatelji lakše ovladali cjelinama koje prethode. Važno poglavlje knjige čini organizacija u sportu, gdje autor, koristeći se svjetskom naprednom literaturom te osobnim saznanjima i iskustvima temeljenima na istraživanju, piše o organizaciji, vlasništvu, zatim o nadležnostima i zadaćama izvršnog, financijskog, operativnog i sportskog direktora, treneru prve momčadi, voditelju akademija i izborniku nacionalne nogometne reprezentacije.

– U želji da dam cjelovit pogled na suvremeni nogomet nastojao sam obraditi i ženski nogomet, ali i odnos sporta i države. Također grassroots nogomet. Možda ovi fenomeni nisu najatraktivniji, ali smatram ih vrlo važnima za razvoj modernog nogometa i kulture sporta – objašnjava dijelove knjige Tomić te ističe da mu je najizazovniji aspekt istraživanja bio članski model.

– Članskim modelom nastojao sam približiti čitateljima što on jest i načela na kojima počiva u raznim europskim klubovima. Često se pogrešno u našoj javnosti izjednačavaju ti modeli. Oni u praksi imaju više načina funkcioniranja pa tako nije identičan članski model primijenjen u Njemačkoj ili Španjolskoj. Jedna od intencija ovih usporedbi također bila je ta da bi čitatelji imali uvid u sve relevantne modele upravljanja nogometnim klubovima. Zaključak je da svi oni imaju svoj način za postizanje uspjeha. Ono što ih čini podložnijima uspjehu kulturološki je okvir sredine u kojoj funkcioniraju. Sasvim je prirodno da Englezi imaju vlasnički, a Nijemci socios model upravljanja nogometnim klubovima. Zanimljiv je ipak pogled u budućnost i pitanje može li se članski model upravljanja dugoročno boriti protiv vlasničkog, koji je potpomognut gotovo neiscrpnim izvorima financiranja – ističe autor.

Tomić je već drugu generaciju pridružen predavanjima na Nogometnoj akademiji Hrvatskog nogometnog saveza i govori o odnosu nogometaša, trenera, ali i klubova i saveza s medijima. – U knjizi sam elaborirao ulogu i značenje marketinga u suvremenom nogometu, a najdetaljnije i najstudioznije poglavlje čini komunikacija. Namjera mi je bila uputiti na organizaciju sportskog ureda, komunikaciju u sportskoj organizaciji, analizirati i objasniti sportske odnose s javnošću, odnose s javnošću za trenere i igrače, sportsko novinarstvo, odnose s medijima, glasnogovorništvo i dr. – ističe autor, koji je inače rođen i odrastao u akademskoj i sveučilišnoj obitelji. Analizom komunikacijskog poglavlja vidljiv je jasan stav autora kada su u pitanju i novinari i „silenzio stampa“, tj. odnos prema novinarima. „Prihvatite činjenicu da novinari nisu vaši prijatelji, ali nisu ni ‘zvijeri’. Oni rade svoj posao jednako kao glasnogovornici, treneri i klubovi. S obzirom na to da svatko želi da se njegov rad poštuje jer je društveno koristan i častan, iz toga proizlazi potreba međusobnoga poštovanja i komunikacije“, piše u knjizi, dok o šutnji prema medijima autor naglašava: – S gledišta odnosa s javnošću, “zatvaranje” (silenzio stampa) nikada se ne bi smjelo koristiti ni dogoditi. Klubovi i sportaši trebaju biti otvoreni prema medijima i javnosti. Njihova je odgovornost da komuniciraju, a nikako da se zatvaraju. Nitko ne može dobiti rat s medijima.“ Dobri su primjeri Ronaldo, konferencije za novinare FC Bayern Münchena i drugi primjeri koje autor navodi u knjizi. Tomić u knjizi iznosi autorski i originalan komunikacijski model nazvan „Trener“. Ovo je model oblikovanja strategije komuniciranja suvremenih trenera. Model je nastao na temelju sustavnih komunikacijskih istraživanja i kao takav služi za primjenu u praksi. „Model nije isključivo komunikacijski.

To je praktični vodič za izgradnju karijere trenera. Počinje osobnom filozofijom i pitanjem ‘Tko ste vi’, polazeći od činjenice da se treneri sami moraju definirati. U suprotnom postoji realna opasnost ako se trener ne definira tko jest i tko želi biti da će ga onda definirati mediji ili ‘neprijatelji’. Ako ta percepcija nije u skladu sa slikom samoga sebe ili svoje budućnosti, nastaju važni problemi u dimenzioniranju svoje trenerske karijere i percepcije uopće“, stava je Ivan Tomić. Pored detaljno opisane važnosti komunikacije, autor se bavi fenomenima upravljanja impresijama, kriznim komuniciranjem u sportu, informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, sportskim agentima, posrednicima i talentima, sponzorstvom i volonterstvom u nogometu, psihologijom, pravom i etikom. U organizacijskom smislu za klubove i saveze važno je znanje i iskustvo na području kriznog menadžmenta.

“Sportske organizacije osjetljive su na razne krizne situacije pa ih i najsveobuhvatniji planovi menadžmenta u slučaju opasnosti ne mogu zaštititi od svih potencijalnih kriza. Jednom kada se kriza dogodi, način na koji osoblje sportske organizacije reagira često ima velike implikacije odnosa s javnošću. Zato je od temeljne važnosti da svi profesionalci sportskih odnosa s javnošću prepoznaju važnost pripreme na krizu”, mišljenja je autor te posebno ističe važnost strateškog komuniciranja na temelju kriznog komunikacijskog plana. Vrlo zanimljiva analiza su agenti, posrednici i talenti u nogometu.

Autor na početku precizira pojmove, ali i uloge ovih osoba u nogometu. – Tradicionalno postoje neznatne razlike između pojma agent i pojma posrednik, koje nam pomažu u objašnjavanju razvoja industrije. U poslovnom kontekstu oba termina podrazumijevaju profesionalce koji djeluju s, ili između, dva ili više trgovačkih društava za zakonite ekonomske aktivnosti, plaćanja ili jedno i drugo. Međutim, dok su agenti zakonski ovlašteni djelovati u ime jedne ili dviju strana i zaključiti određeni ugovor, posrednici uglavnom provode samo tehničke radnje – pripremanje ugovora, dogovaranje sastanaka, pripremanje stranaka. Svjedoci smo čestih naslova kako bogati agenti zarađuju bezobrazne svote novca na transferima igrača. Ono čega nismo svjesni je to kako smo svi mi ljubitelji sporta indirektno za to „krivi“. Nijedan klub ne isplaćuje novac koji ne gleda kao investiciju. Praćenjem nogometa producirali smo industriju vrijednu desetke milijardi eura na godišnjoj razini. Sasvim je onda jasno da nogometni agenti u takvoj industriji kao zastupnici interesa igrača zarađuju postotni udjel onoga što klubovi pristanu platiti na ime odštete za nekog igrača. Plaćajući te iznose, klubovi svjesno ulažu kako bi profitirali u kratkom ili srednjem roku – ističe Tomić te pišući o talent-menadžmentu citira Kevina-Princea Boatenga, koji je za njemački časopis Bild am Sonntag rekao:

„Nogomet je postao samo biznis, bitne su samo brojke. Nema više lojalnosti... toliko je novca da je sve postalo previše stresno“, upozoravajući na različite poglede na današnji nogomet te stalnu potrebu sporta, tj. nogometa da svaki dan traži nove talente − buduće zvijezde. Rijetkost je da knjiga ovakvog sadržaja okupi velik broj uglednika koji s autorom analiziraju teoriju i upućuju na praksu. Dakle, u knjizi govore eminentni znanstvenici, svjetski stručnjaci, proslavljeni sportaši i nogometaši. „Na taj način teorijskom okviru pridodao sam i iskustva i praksu u namjeri da zaokružim ovu cjelinu u prestižnu knjigu o menadžmentu, komunikaciji i sportu“, ističe Tomić te naglašava kako je posebno zahvalan Josephu Favoritu, profesoru na Columbia Universityju i bivšem voditelju komunikacija NY Knicksa i Philadelphia 76-ersa, koji je napisao predgovor.

– Industrija sporta u konstantnom je razvoju i nikada ne spava. Potrebno je ažurno analizirati sve te kretnje unutar nje. Stoga je jasno kako i dalje nastavljam istraživati o ovim, ali i mnogim drugim fenomenima u sportu. U pripremi su novi odlasci u velike europske nogometne klubove gdje ću istraživati modele, organizaciju i komunikaciju tih klubova. Želim ući u dubinu tajnih uspješnih nogometnih klubova u svijetu. Ova knjiga konkretno će dobiti i svoje englesko izdanje u suradnji s profesorom Favoritom te će biti prilagođena svjetskom tržištu – kaže Tomić. U knjizi je obrađeno osam studija slučaja: Messi ili Ronaldo?; Jose Mourinho – čovjek koji je „pomirio“ Nike i Adidas; Sir Alex Ferguson – David Moyes; Neugodna situacija na konferenciji za novinare; Neymar i YouTube – spoj budućnosti (sadašnjosti); Kriza opasnost ili prilika: usporedba dva slučaja – NBA i Daryl Morey te NFL i Colin Kaepernick – NIKE; Nogometni agenti planiraju pravnu borbu protiv FIFA-e; Odzvonilo superagentima: FIFA staje na kraj Mendesu i Raioli. Knjiga „Menadžment i komunikacija u sportu“ podijeljena je u 12 cjelina i 51 poglavlje. Napisana je na 558 stranica, a izišla je u nakladi izdavačke kuće Synopsis iz Zagreba.

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.