Potrošačka košarica u BiH u 2026. godini premašila je iznos od 3300 KNM. Kućni proračuni građana dovedeni su do ruba izdržljivosti, upozoravaju potrošačke organizacije, dok konkretne mjere vlasti i dalje izostaju. BiH je u novu godinu ušla s nastavkom rasta cijena i sve većim pritiskom na životni standard. Prema podacima sindikata, potrošačka košarica izračunata za veljaču 2026. iznosila je 3300,70 KM, a u pojedinim gradovima – poput Mostara i Sarajeva – približila se i iznosu od 4000 KM.
Minimalac 1027 KM
Ipak, prosječna plaća ne pokazuje realno stanje s novcem u državi jer i plaća menadžera od nekoliko tisuća ulazi u prosjek, kao i one najniže od 1027 KM. Čak i statistička prosječna plaća služi uglavnom za puko preživljavanje. O visini primanja mjerodavni podatak bila bi medijalna plaća. Nažalost, taj podatak statistički se ne vodi, piše portal Večernjeg lista BiH. Naspram trenutačnog standarda rasta cijena, isključivo za hranu, građani ne mogu ni s prosječnom plaćom pokriti neke, ni bilo koje ozbiljnije troškove. Riječ je o pukom preživljavanju. Ali i ta prosječna plaća za ogroman broj zaposlenih samo je san. Prosječnu plaću u BiH ne zarađuje većina radnika, a izračunavanjem takozvane medijalne plaće, kao što to rade zemlje u susjedstvu, odražavala bi se stvarna primanja zaposlenih. Razlog zbog kojeg bi trebalo uvesti medijalnu plaću je eliminacija utjecaja ekstremno visokih i niskih primanja jer prosječna plaća može biti značajno iskrivljena ako postoje velike razlike između visokih i niskih primanja. Prosječna plaća predstavlja zbroj svih plaća, podijeljeno s brojem radnika. Medijalna plaća predstavlja iznos ispod i iznad kojeg se nalazi po polovina radnika. Medijalna plaća predstavlja srednju točku, eliminirajući tako ekstremne vrijednosti i pružajući realniju sliku o tome koliko većina stanovništva zarađuje. Medijalna plaća pruža precizniju sliku standarda života. Entitetski zavodi nemaju statistiku o medijalnoj plaći u BiH, ali neke procjene postoje.
Medijalna plaća
Medijalna plaća u RS-u, prema internim analizama Republičkog zavoda za statistiku, iznosi približno 90% prosječne plaće, a njezin točan iznos varira ovisno o promatranom razdoblju. Ravnatelj Republičkog zavoda za statistiku Darko Milunović izjavio je u podcastu “Bez rukavica” da Zavod službeno ne objavljuje medijalnu plaću, ali da su određeni proračuni rađeni u okviru internih analiza. Prema tim procjenama, odnos između medijalne i prosječne plaće uglavnom se kreće oko 90%. “Iako medijalnu plaću ne računa Zavod, mi smo uslijed nekih internih analiza prethodno računali i ona, ovisno o mjesecu, godini ili razdoblju, varira oko 90% prosječne plaće. U jednom mjesecu je možda 93%, u jednom 89%, ali prosjek oko 90% prosječne plaće je medijalna plaća.” Prosječna neto plaća isplaćena u siječnju u RS-u iznosila je 1593 KM. Prema toj računici, tada je medijalna plaća (90% prosječne) približno 1434 KM. To znači da, prema toj procjeni, polovina zaposlenih zarađuje manje od 1434 KM, a polovina više od tog iznosa. Milunović objašnjava da je prosječna plaća aritmetička sredina svih plaća, odnosno zbroj ukupnih primanja podijeljen s brojem zaposlenih. Takav način izračuna znači da pojedinačne visoke zarade mogu povećati ukupni prosjek. Govoreći o samom značaju ovog pokazatelja, Milunović je podsjetio da medijalna plaća predstavlja vrijednost koja dijeli zaposlene na dvije jednake skupine - polovinu koja zarađuje manje i polovinu koja ima veću plaću od tog iznosa. “Medijalna plaća je polovina - znači 50% zaposlenih ima primanja do tog iznosa, a 50% iznad njega. To je važan pokazatelj i ništa ne bi smetalo da se, uz prosječnu, prati i medijalna plaća.” Smatra da bi objavljivanje ovog podatka moglo doprinijeti realnijem uvidu u strukturu plaća i životni standard građana jer medijalna vrijednost često bolje pokazuje tipična primanja nego prosjek.•
Otvori KEKS Pay
