Dok je prosjek zemalja Europske unije 6,5 dana godišnje provedenih na bolovanju, u Federaciji BiH taj je broj višestruko veći, odnosno u prosjeku iznosi 25 dana po zaposleniku. Za otvaranje, produljenje, kao i zatvaranje bolovanja nužan je fizički odlazak liječniku. Potom je sam zaposlenik ili netko od bližih obvezan doznaku dostaviti poslodavcu, što bi se uskoro moglo promijeniti.
Prednosti e-bolovanja
Naime, zastupnice Naroda i pravde u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Ajla Milišić Pepić i Alma Beganović, u cilju smanjenja administrativnog opterećenja građana, poslodavaca i zdravstvenog sustava, podnijele su inicijativu za uvođenje elektroničkog bolovanja, takozvanog e-bolovanja. Uvođenjem e-bolovanja zaposlenici tako više ne bi morali osobno nositi papirnate doznake niti uzimati dodatne slobodne dane radi administrativnih obveza vezanih uz bolovanje. Liječnici bi podatke o bolovanju unosili izravno u elektronički sustav, čime bi informacija istodobno bila dostupna poslodavcima i nadležnim institucijama. U svojoj inicijativi navedene zastupnice ističu kako je takav sustav već uspostavljen u brojnim europskim državama, među ostalima u Njemačkoj i Hrvatskoj. U spomenutim zemljama građani nakon liječničkog pregleda nemaju dodatnih administrativnih obveza.
Naime, kako je navedeno u spomenutoj inicijativi, podaci o bolovanju automatski se evidentiraju u sustavu, a poslodavci ih zaprimaju elektroničkim putem, bez potrebe za fizičkom dostavom dokumentacije. U slučaju uvođenja e-bolovanja osiguranici bi po potrebi o produljenju ili zaključenju bolovanja mogli biti obaviješteni elektroničkim putem, ali ne bi bili odgovorni za prijenos dokumentacije.
Tako bi osiguranici kojima je nužno bolovanje uštedjeli vrijeme i novac, izbjegli gužve na šalterima i nepotrebne dolaske u zdravstvene ustanove, dok bi zdravstveni sustav bio rasterećen suvišne administracije i ponavljanja procedura. Inicijativa koja je upućena Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, Federalnom ministarstvu zdravstva te Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike bi, prema tvrdnjama zastupnica, pri primjeni za poslodavce značila pravodobne, točne i pouzdane informacije o statusu bolovanja zaposlenih, čime bi se smanjile mogućnosti zloupotreba koje danas proistječu iz nepovezanih i neujednačenih evidencija.
Što traže poslodavci
Cilj inicijative je omogućiti korištenje bolovanja onima kojima je zdravstveno opravdano, uz istodobno sprječavanje korištenja bolovanja kao zamjene za slobodne dane iz drugih razloga. Zastupnice navode kako su za provedbu potrebna tek dodatna prilagođavanja i ažuriranja postojećih rješenja jer zdravstveni sustav u FBiH već raspolaže razvijenim i povezanim digitalnim bazama podataka. Medicinski nalazi, snimanja i zahvati obavljeni u domovima zdravlja, bolnicama i kliničkim centrima već su dostupni zdravstvenim ustanovama u stvarnom vremenu, što upućuje na to da tehnički preduvjeti za uvođenje e-bolovanja već postoje. Inače, Udruga poslodavaca u FBiH već niz godina inzistira na reformi ovoga područja u cilju rasterećenja poslodavaca od neopravdanih troškova, poboljšanja poslovnog ambijenta, usklađivanja propisa s propisima većine europskih država i država u okružju, zatim kontrola odobravanja i korištenja bolovanja te sprječavanje zloupotreba. Među ostalim, traže smanjenje naknade bolovanja na teret poslodavca sa sadašnjih 42 na 15 dana, dok bi ostatak išao na teret nadležnih institucija zdravstvenog osiguranja.
Otvori KEKS Pay
