U korak s političkim eurointegracijama, zdravstveni stručnjaci i nevladin sektor najavljuju i drugu vrstu približavanja europskim standardima. Onu koja se tiče zabrane pušenja na javnim mjestima, i edukacije o štetnosti te navike.
U tome ih podržavaju Svjetska banka i Vlada Švicarske.
"Više od 40 stolova, a pepeljara na svakom. Gotovo i nema praznih. Potpuna zabrana pušenja u javnom prostoru znatno bi promijenila ovu sliku", izvještava iz Sarajeva Lana Jašarspahić- Knežević.
"To će se posebno odraziti u objektima kakv smo mi, caffee barovima, gdje su naša osnovna djelatnost kafa i piće. Ali, za to sve, naravno, imaju rješenja, mi radimo na tome da ogradimo i napravimo nepušački dio. Naravno, nešto što će estetski biti prihvatljivo", kaže za Al Jazeeru Nedim Taslaman, poslovođa jednog ugostiteljskog objekta.
Bosna i Hercegovina je gotovo tradicionalno prepoznatljiva po ritualima ispijanja kave uz cigaretu. Druženje bez toga je nezamislivo.
"Pa, s obzirom da ja volim zapaliti uz kavu, ja sam protiv odluke o zabrani konzumiranja cigareta ili pušenja u kafićima", kaže stanovnik Sarajeva Mirza Hasanović.
Ali, sve su glasniji i oni koji misle drugačije.
"Smeta mi, često nas ponekad i guši. Voljela bih da budu odvojeni pušači od nepušača, jer to šteti zdravlju. Ne znam zašto ljudi puše, kad vide na cigaretama da piše- pušenje ubija."
Prema posljednjem istraživanju federalnog Zavoda za javno zdravstvo, u kojem je sudjelovalo 4.000 ispitanika, čak 44 posto su pušači.
To znači da na prostoru Federacije BiH gotovo svaka druga osoba aktivno konzumira duhanske proizvode, usprkos stalnom rastu cijena.
U prosjeku konzumiraju do kutije cigareta dnevno. Pretvoreno u novac, prosječno 1,5 eura dnevno ode u dim.
Sitnica, branit će se uživatelji, u usporedbi s europskim cijenama, gdje će, naprimjer, Britanac izdvojiti u prosjeku 11 eura dnevno, dok se u susjednoj Hrvatskoj izdvaja blizu tri eura za kutiju cigareta.
U zapadnim zemljama, povećanje cijena dovelo je do pada broja pušača.
Stručnjaci smatraju da to njima daje vjetar u leđa, jer ljude često više brine novčanik nego zdavlje.
A upravo zdravljem plaćaju najveću cijenu štetne navike. Pušenje često izaziva mnoge kronične i smrtnosne bolesti. I to ne samo kod onih koji puše, nego i ljudi koji su izloženi dimu.
Zakon o djelomičnoj zabrani pušenja propisuje odvojene prostore - no već 18 godina gotovo se ne provodi.
"Dati su prekršajni nalazi, data su rješenja otklanjanja nedostataka. Vrlo mali broj subjekata je ispoštovao ta naša rješenja, prekršajni nalazi nisu procesuirani ili je jedan mali dio njih je procesuiran. Zakon je nedorečen. Dvosmislen. Znači nije jasno definiran", objašnjava Senada Hadžijusufović, specijalista higijene - zdravstvene ekologije.
"Mi nemamo puno alternative. Mi samo u cilju standardizacije, s dobrom regionalnom praksom, trebamo i moramo razmišljati o kompletnoj zabrani pušenja u zatvorenim javnim prostorima", kaže Aida Ramić Čatak, koordinatorica za kontrolu duhana.
Nositelji kampanje #smetami najavljuju oštru borbu, čiji je cilj smanjenje broja pušača i prostori bez dima.
Koliko će uspjeti protiv duboko ukorijenjene tradicije i navika građana vidjet će se za dvije godine, kada bi trebao biti spreman novi, strožiji zakon, piše Al Jazeera.
