Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt neočekivano je iskoristio ovlasti nametnuvši dvije odluke te povukao iznimno riskantan potez s obzirom na to da za takvo što nije uspio prikupiti punu potporu zemalja članica Vijeća za provedbu mira (PIC), a napose zemalja Kvinte, zbog čega je krajnje neizvjesno u kojem smjeru će eskalirati kriza koja se nazire na horizontu. Upravo kada se neka dva tjedna vjerovalo da BiH ide k deeskalaciji krize, pod pritiskom sarajevske javnosti i gotovo jedino snažnom potporom Ujedinjenog Kraljevstva, koje je javno podržalo njegove poteze uz vidni izostanak reagiranja Sjedinjenih Američkih Država, ali i najvažnijih zemalja članica Europske unije, kao i same administracije iz Bruxellesa, Schmidt je odlučio nametnuti dvije odluke kojima bi se trebalo uvesti nove izborne tehnologije te platiti dug Viaductu. Schmidt je, naime, nametnuo odluke kojima se rješava problem isplate duga nastalog po arbitražnom sporu sa slovenskom tvrtkom Viaduct te se osiguravaju sredstava za nabavu nove opreme potrebne za učinkovitiju kontrolu izbornog procesa.
Schmidt samouvjeren
- Mjesecima gledamo kako se gomilaju ogromni problemi. Kao visoki predstavnik odlučio sam djelovati u interesu građana Bosne i Hercegovine - kazao je Schmidt. Dug Viaductu napravljen je početkom 2000-tih raskinuvši koncesiju koju je tvrtka ranije dobila za izgradnju hidroelektrane na Vrbasu. Tvrtka je zbog toga podnijela tužbu, a Vlada RS-a uporno je odbijala sve ponude za nagodbu. Na kraju je spor završio pred arbitražnim sudom u Washingtonu, no tužena strana bila je BiH jer RS nema međunarodnopravni subjektivitet. Prema pravomoćnoj odluci, BiH je morala uime odštete isplatiti Viaductu oko 110 milijuna maraka, a svaki dan kašnjenja dug se povećavao za devet tisuća eura zateznih kamata. Iz RS-a su tražili da dug plati država, a Federacija BiH odbila je snositi troškove duga koji je napravio drugi entitet.
Prijepori o tome trajali su mjesecima, a zbog toga nije usvojen ni državni proračun za 2025. godinu. Schmidtovom odlukom dug će na kraju ipak platiti RS, i to iz sredstava koja se na državnoj razini prikupljaju na ime trošarina, a potom raspodjeljuju entitetima. Prema drugoj odluci, Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) dobit će traženi novac za nabavu opreme poput skenera i čitača otisaka prstiju, čime se želi osigurati bolja kontrola izbornog procesa i spriječiti zloupotrebe. Taj će se novac, umjesto iz državnog proračuna, osigurati iz dobiti Centralne banke BiH. Schmidt je istaknuo kako je bio prisiljen djelovati zbog neodgovornosti koju su prema državi i građanima pokazali lokalni političari. - Ovo je razlog zbog čega međunarodna zajednica, kroz EUFOR i OHR, još ima konačnu izvršnu odgovornost u ovoj zemlji - kazao je visoki predstavnik.
Iako je Schmidt u istupu djelovao samouvjereno kako su potezi koje je napravio ispravni, što vjerojatno i jest slučaj, međutim, nametanje odluka o prijeporima koji nisu ni izbliza toliko jednostavni stvorit će, posve pouzdano, desetke problema. A što je najgore, ponovno oživjeti osjećaj iz političkog Sarajeva da će im međunarodna zajednica nastaviti pogodovati kroz intervencionizam koji doslovno podsjeća i na ovisnost. Važno je, međutim, podsjetiti kako su probošnjački dužnosnici u Predsjedništvu BiH blokirali usvajanje državnoga proračuna kojim se pokušalo riješiti i pitanje duga Viaductu. No, ipak je visoki predstavnik odlučio nastaviti biti skrbnik. Štoviše, vjerojatno su i oni koji podupiru ovakve Schmidtove poteze imali na umu da će ponovno isprovocirati čelnika Republike Srpske Milorada Dodika. Očekivano, uspjeli su. Dodik je reagirao kazavši da Schmidt “ruši BiH” i da je riječ o krahu europske politike u zemlji. Ponavljajući stav da Schmidt “nije visoki predstavnik”, Dodik je sve njegove odluke nazvao “špekulativnim i štetnim”, tvrdeći da one predstavljaju čin samovolje i gaženja ustavnog poretka. - Koncentracija nepravnih odluka raznih pojedinaca, pogotovo ovog sramnog Schmidta, govori o propasti politike EU-a - kazao je Dodik, dodajući da je slučaj “Viaduct prijevara stoljeća” u kojoj, kako tvrdi, sudjeluju domaći odvjetnički krugovi i međunarodni akteri. Predsjednik RS-a najavio je i konkretne poteze. Kako je rekao, MUP Republike Srpske imat će trajni nalog da provodi istrage o Schmidtovim postupcima i prati njegovo kretanje te najavio da će se “sljedećih deset godina ispitivati sve što je u vezi s njim i njegovim suradnicima”.
Imovina = referendum
Dodik je otišao korak dalje i poručio da će, ako Schmidt donese odluku o imovini, Republika Srpska donijeti odluku o samostalnosti. Za razliku od entitetskog predsjednika iz RS-a, premijer Federacije BiH Nermin Nikšić uputio je podršku Schmidtovim odlukama. Istaknuo je da odluke osiguravaju “pravednost u raspolaganju javnim sredstvima” i predstavljaju ključan korak u osiguranju poštenijeg izbornog procesa. - Dug nižih administrativnih jedinica moraju snositi oni koji su dug skrivili - poručio je Nikšić, pozdravivši to što će RS iz svojih sredstava podmiriti arbitražnu presudu. Nikšić se osvrnuo i na financiranje izborne tehnologije, rekavši da je riječ o “najvažnijoj mjeri demokratizacije izbornog procesa” te da će nove tehnologije spriječiti manipulacije i osigurati poštivanje volje birača. Također je naglasio da Federacija BiH očekuje pravedniju raspodjelu svih sredstava u budućnosti, u skladu s doprinosom entiteta u punjenju zajedničkih fondova. U jeku burnih reakcija srpskih i bošnjačkih političara, hrvatski politički vrh ostao je postrani. Nije zabilježen ni jedan službeni komentar, osim ranijih izjava o protivljenju svakom obliku intervencionizma.
Otvori KEKS Pay
