Novčanica od 100 maraka izgleda jednako kao i prije pet godina, ali njezina kupovna moć danas je znatno manja. Građani BiH to najbolje osjećaju pri svakom odlasku u trgovinu, na benzinsku crpku ili prilikom plaćanja režija. Ono što se nekada moglo kupiti za 100 KM, danas često stoji i više od 130 maraka, što pokazuje koliko je inflacija u posljednjih nekoliko godina smanjila vrijednost novca, piše Večernji list BiH.
Kumulativna inflacija
Ekonomisti procjenjuju da je kumulativna inflacija u BiH od 2021. do danas iznosila oko 30 posto. To praktički znači da bi današnjih 100 maraka trebalo biti približno 130 KM kako bi imalo istu kupovnu moć kao prije pet godina. Drugim riječima, današnjih 100 KM vrijedi otprilike koliko je vrijedilo 75 - 77 maraka 2021. Najveći rast cijena zabilježen je kod hrane, energenata, komunalnih usluga i stanovanja. Iako je inflacija usporila, većina cijena nije se vratila na razinu od prije nekoliko godina. Zbog toga građani imaju osjećaj da novac “nestaje” mnogo brže nego prije. To potvrđuju i iskustva građana.
“Prije pet godina sa 100 maraka mogla sam kupiti namirnice za gotovo cijeli tjedan. Danas, kada napunim košaricu osnovnim proizvodima, račun bez problema prijeđe taj iznos. Kupujemo samo ono najnužnije”, kaže Mostarka Marija. Slično razmišlja i umirovljenik Drago. “Moja je mirovina nešto veća nego prije nekoliko godina, ali su cijene rasle puno brže. Nekada sam sa 100 maraka mogao podmiriti dobar dio mjesečne kupnje hrane, a danas taj novac potrošim za nekoliko dana”, kaže. Mladi zaposleni posebno upozoravaju na rast troškova stanovanja.
“Najamnina, režije i gorivo danas uzmu velik dio plaće. Nekada sam svaki mjesec mogao nešto uštedjeti, a sada jedva pokrijem osnovne troškove”, kaže Ivan. Ni obitelji s djecom nisu pošteđene. “Najviše su poskupjeli proizvodi koje morate kupovati svaki dan – kruh, mlijeko, meso, voće i povrće. Kada odete u trgovinu sa 100 maraka, vrlo brzo shvatite da to više nije novac kao nekad”, kaže Sanja. Zbog rasta cijena mnogi su promijenili i svoje navike. Sve češće prate akcijske ponude, uspoređuju cijene među trgovinama i kupuju isključivo ono što im je potrebno. “Više nema spontane kupnje. Napravim popis prije odlaska u trgovinu i držim ga se. Inače, 100 maraka nestane za petnaestak minuta”, kaže umirovljenica Kata.
Pad standarda
Ekonomisti upozoravaju da nominalni rast plaća ne znači nužno i bolji životni standard. Ako cijene rastu brže od primanja, kupovna moć stanovništva nastavlja padati. Upravo je to razlog zbog kojeg mnogi građani, unatoč većim plaćama nego prije nekoliko godina, imaju osjećaj da si mogu priuštiti manje. Na pad kupovne moći posljednjih godina upozoravaju i ekonomski analitičari. Igor Gavran ističe da nominalni rast plaća ne znači nužno i bolji životni standard. “Ako cijene rastu brže od primanja građana, realno je da građani imaju manje iako nominalno zarađuju isto ili više. To najviše pogađa građane s nižim prihodima jer oni veći dio svog proračuna troše na osnovne potrebe, gdje inflacija često udara najjače”, upozorio je ranije Gavran. Iako konvertibilna marka ostaje jedna od najstabilnijih valuta u regiji zahvaljujući valutnom odboru i vezanosti uz euro, njezina stvarna vrijednost u svakodnevnom životu određena je cijenama proizvoda i usluga. A one su danas znatno više nego prije pet godina. Zato pitanje “koliko vrijedi 100 maraka” više nije samo matematički izračun nego svakodnevna stvarnost koju građani osjećaju pri svakoj kupnji.
Otvori KEKS Pay
