Prema informacijama kojima Vlada FBiH raspolaže, ukupan iznos dosuđenih presuda iz radnog odnosa u različitim javnim subjektima trenutačno prelazi 400 milijuna KM samo za glavnicu, a zatezne kamate nisu uključene u ovaj iznos. Zabrinjavajući je i podatak da pojedine županije imaju dosuđenih presuda koje prelaze 60 posto iznosa njihovih godišnjih prihoda. Iz tog razloga Vlada FBiH se očitovala o zahtjevu za ocjenu ustavnosti Zakona o dopuni Zakona o visini stope zatezne kamate FBiH, koji je Ustavnom sudu FBiH podnio potpredsjednik FBiH Milan Dunović, piše Večernji list BiH.
Održavanje likvidnosti
U izjašnjenju Vlade ukazano je na to da je Zakon donesen u namjeri da svim djelatnicima koji ostvaruju svoja prava putem Suda bude omogućen ravnopravan položaj i da u što kraćem roku budu isplaćeni potraživani iznosi utvrđeni pravomoćnim odlukama Suda uz pripadajuće kamate. U obzir je uzeto i to da je za ostvarivanje drugih prava građana ključno održavanje likvidnosti gospodarstva i proračuna svih razina vlasti, posebno sa stajališta osiguranja redovnih sredstava za normalno funkcioniranje države i zadovoljavanja potreba pojedinih socijalnih kategorija koje se financiraju iz proračuna svih razina vlasti. Dakle, financijska stabilnost i fiskalna održivost proračuna su imperativ za makrofinancijsku stabilnost i od javnog su interesa za sve građane BiH. Stoga Vlada FBiH smatra da Zakon nije diskriminirajući i da svi vjerovnici imaju jednak tretman.
Cilj dopune Zakona
Kako se radi o presudama koje datiraju još od 2010. godine, obračunati iznos zateznih kamata značajno pogoršava financijsku dubiozu pojedinih javnih subjekata i u nekim županijama i općinama, ali i javnim poduzećima, ove obveze mogu čak u potpunosti blokirati njihovo funkcioniranje i dugoročno ga destabilizirati. Zbog svih ovih razloga Vlada Federacije BiH je utvrdila dopunu Zakona kojim je visinu stope zatezne kamate iz radnih odnosa smanjila na 0,2 posto na godišnjoj razini, s ciljem zaustavljanja progresivnog rasta obveza iz sudbenih presuda i omogućavanja javnim subjektima da načine plan izmirenja ovih obveza u idućem razdoblju, uz istodobno očuvanje njihove financijske stabilnosti. To je najbitniji preduvjet za zaštitu prava na imovinu i osiguravanje mogućnosti isplate potraživanja djelatnika u što kraćem roku, a da, istodobno, ne budu ugrožena prava građana po drugim osnovama. Cilj dopune Zakona brže i lakše izmirenje glavnog duga iz osnove radnog odnosa, prije svega za one pravne osobe koje imaju problem s likvidnošću, a kojima je, na ovaj način, olakšano plaćanje dospjelih obveza na vrijeme, a samim tim i održana likvidnost. Također, smanjenje stope zatezne kamate iz osnove radnog odnosa doprinosi i zaštiti likvidnosti proračuna institucija vlasti na federalnoj i razini županije, grada i općine.
