Izborna kampanja u 2026. kod Bošnjaka bit će posebno oštra između SDA i Naroda i pravde, ali i Naše stranke, no novost je da je ispunjena ad hominem obračunima te da se ne biraju sredstva kako bi se naudilo političkim neprijateljima. Dovoljno je pratiti istupe nekoliko vodećih persona da se uspiju dokučiti razmjeri obračunavanja.

Procesi, poruke, stavovi

Posljednja korupcijska afera oko uhićenja dekana Medicinskog fakulteta Muhameda Ajanovića, ali i glavne prosvjetne inspektorice Dalile Hakalović neposredno prije Nove godine ima brojne elemente političkoga trilera. Ponajprije zato što su oboje imali značajnu ulogu u poništavanju diplome Sebije Izetbegović, supruge predsjednika SDA Bakira Izetbegovića i bivše ravnateljice Univerzitetske kliničke bolnice u Sarajevu. Da će se ovaj sukob voditi do "istrebljenja", pokazuju i poruke Elmedina Konakovića, čelnika Naroda i pravde te ministra vanjskih poslova BiH. I upravo u SDA sumnjaju da je on stajao iza ukidanja diplome Sebije Izetbegović. S demontiranjem onih koji su stajali iza pojedinih procesa, institucije u kojima SDA ima utjecaj sada nastoje osporiti i diplomu samoga Konakovića. Nastavak ove političko-pravosudne sage pokazuje da se bošnjačka politička scena ubrzano pretvara u poprište trajnog i sve brutalnijeg sukoba u kojem se brišu granice između stranačke borbe, osobnih osveta i institucionalnog djelovanja. Objave Sebije Izetbegović, u kojima otvoreno likuje nad uhićenjima osoba uključenih u postupke vezane uz njezinu diplomu, dodatno su podigle tenzije i učvrstile dojam da se pravosuđe u javnosti sve češće doživljava kao sredstvo političkog revanšizma, a ne kao neutralni arbitar. Reakcije iz Naroda i pravde, prije svega Elmedina Konakovića, koji je odgovorio jednako osobnim, ciničnim i provokativnim tonom, pokazale su da je politička komunikacija svedena na razmjenu uvreda, insinuacija i javnih diskvalifikacija. U prvi plan, umjesto rasprava o rezultatima vlasti ili pak razlika u ideološkim pristupima, dolaze afere, provjere diploma, kaznene prijave i moralne presude, čime se cijeli politički prostor dodatno radikalizira. Do kraja mandata, odnosno do listopada 2026. godine, očekuje se nastavak izrazito agresivne kampanje SDA, ispunjene optužbama protiv tzv. probošnjačke "trojke" - SDP-a BiH, Naroda i pravde i Naše stranke - koju se sustavno optužuje za izdaju bošnjačkih nacionalnih interesa i same države BiH. U takvu ozračju permanentne mobilizacije svaki pokušaj kompromisa, institucionalnog dogovora ili racionalnog političkog poteza unaprijed se proglašava slabošću ili nacionalnom kapitulacijom. U takvu ozračju stalne proizvodnje unutarnjih neprijatelja realno je teško očekivati ozbiljan i održiv dogovor s hrvatskim političkim predstavnicima oko izmjena Izbornog zakona kako bi se prestalo s praksom preglasavanja Hrvata. SDA bi eventualni sporazum "trojke" s Hrvatima koristio kao snažno oružje u predizbornom obračunu, dodatno stigmatizirajući SDP BiH, NiP i Našu stranku pred bošnjačkim biračkim tijelom i gurajući ih u defenzivu. Istodobno se unutar samog bošnjačkog političkog kruga već nazire novi obrazac nadmetanja: dokazivanje tko će biti radikalniji i glasniji kritičar hrvatskih i srpskih političkih dužnosnika, ali i Zagreba i Beograda kao navodnih mentora "antibosanske politike". Očekuje se da će se predizborna retorika sve više temeljiti na produbljivanju stereotipa, kolektivnih optužbi i generalizacija, pri čemu će se svaki pokušaj dijaloga ili smirivanja tenzija tumačiti kao slabost ili izdaja. Takva dinamika dodatno će suziti prostor za racionalnu raspravu i gurnuti političku scenu prema emocionalnoj mobilizaciji birača.

Paraliza institucija

S druge strane, upravo takav politički pristup predstavlja jedan od ključnih izvora potpune blokade vlasti. "Trojka", svjesna da ne smije graditi stabilne odnose s SNSD-om Milorada Dodika bez ozbiljnog političkog rizika i optužbi za kolaboraciju, ostaje zarobljena između očekivanja stranaca i unutarnjih bošnjačkih pritisaka. Posljedica je paraliza institucija, izostanak reformi i gubitak dragocjenog vremena, dok se država sve više iscrpljuje u unutarnjim sukobima. Kako se izbori budu približavali, sve je izvjesnije da će unutarnji obračun bošnjačkog političkog korpusa, uz paralelno zaoštravanje retorike kako unutar sebe tako i prema Hrvatima i Srbima, postati središnja tema kampanje ove godine. 

Eurozastupnik Tomislav Sokol:

Praksa preglasavanja Hrvata u BiH nastavit će se i najesen na općim izborima

O godini na izmaku, ali i 2026.

Čavara: Moramo surađivati i donositi rješenja u interesu svih naroda i građana BiH

Nakon Kurtijeve pobjede

Kraj paralize zemlje? Stižu krediti iz EU-a od milijardu eura

Kosovo

Kurtijeva stranka pobjednica izbora, blizu je 50 posto: 'Moramo djelovati što brže'

U trgovine u Hrvatskoj stiglo novo pravilo koje će oduševiti kupce