Opći izboru u BiH održat će se u nedjelju 4. listopada. Početak izborne kampanje poklopio se prije nešto manje od mjesec dana s ceremonijom pokopa ratnoga zločinca Ratka Mladića, a završit će pokopom još jedne haaške osuđenice, Biljane Plavšić. Karma je za ovo dvoje srpskih dužnosnika, generala i zapovjednika Vojske Republike Srpske te bivšu srpsku članicu Predsjedništva BiH, odlučila staviti točku na 'i'' života upravo u ovome iznimno nabijenom političkom trenutku zemlje. Srpski dužnosnici predvođeni Miloradom Dodikom odreda su je slavili kao osnivačicu RS-a, a uglavnom su je bošnjački dužnosnici osuđivali.
No, čak i bez njihova spomena, kampanja za izbore najvećim se dijelom odvijala u prošlosti, s porukama koje su zlokobno podsjećale na 1990-te, ništa manje zabrinjavajuće od onih koje su i Biljana Plavšić i Ratko Mladić najprije izricali, a onda ih bilo oni ili njihovi sljedbenici pretvarali u zločine. Podjela i obrana Bosne, Mladićeve i Praljkove politike u Predsjedništvu, ustaše i četnici... svakodnevno su u verbalnom repertoaru nikada lošije predizborne kampanje, u čijem su središtu ishoda uglavnom dvije nepoznanice. Jedna je oko uvođenja novih tehnologija u izborni proces, a druga je pak povezana s time hoće li i peti put bošnjački birači preglasati Hrvate i na taj način dodatno destabilizirati stanje u državi, piše Večernji list BiH.
Najustrajniji u tome su sljedbenici Demokratske fronte Željka Komšića, koji je u četiri navrata biran u fotelju namijenjenu hrvatskom članu tročlanog Predsjedništva BiH glasovima dominantno bošnjačkih birača. Istim “stazama revolucije” nastavio je i njegov savjetnik u Predsjedništvu i kandidat Demokratske fronte Slaven Kovačević. Na predizbornim skupovima, a nijedan nije održao u većinski hrvatskim općinama i gradovima, nego u bošnjačkim sredinama, ponavljao je kako se na izborima glasuje između nekada zaraćenih formacija Bošnjaka i Hrvata, Armije BiH i Hrvatskoga vijeća obrane. Pritom je redovito Hrvate i hrvatske političare identificirao s udruženim zločinačkim pothvatom te dodatno izazivao strah i istodobno mržnju kod očekivanih bošnjačkih birača tvrdnjama da će BiH nestati ako na izborima pobijedi jedan od kandidata za kojega će glasovati Hrvati.
”Borim se i borimo se protiv toga da politike Ratka Mladića i Slobodana Praljka budu zastupljene u Predsjedništvu BiH”, rekao je Kovačević. Time očito upire prstom u Hrvate kao one koje je poželjno poraziti na izborima. Njegov stranački šef Komšić, koji je paradigma hrvatske neravnopravnosti u BiH, čak je poručivao da je Hrvatska neprijateljski raspoložena prema BiH i da radi protiv EU integracija. Njegov pak savjetnik Senadin Lavić, sveučilišni profesor, u ovotjednoj je objavi na X-u napisao da “Bosanci Bošnjaci nikako da shvate da četnici i ustaše ne priznaju Bosnu i Hercegovinu”.
Ustaše i četnici su “zna se”. Kampanja kao iz udžbenika doktrine UDBA-e/KOS-a iz bivše Jugoslavije, u kojoj postoje vanjski i unutarnji neprijatelji koji ugrožavaju zemlju, a što istodobno izaziva strah i mržnju kod masa. No, za razliku od Komšića, koji je bio daleko “talentiraniji” u prodavanju te šovinističke magle, Kovačević ima tri velika problema. Najprije su njegove laži s brisanjem nacionalne pripadnosti Hrvata razotkrivene u postupku pred Europskim sudom za ljudska prava, koji je prošle godine posve odbacio žalbu da se preko ove sudske ustanove mijenja daytonski pravni i politički poredak s tri konstitutivna naroda.
Drugi problem je u središtu Sarajeva budući da je, prema navodima njegove susjede iz zgrade Nine Borić, doslovno promijenio vlasnički status stana u kojemu živi na štetu ove ugledne sarajevske obitelji, čiji su korijeni inače iz okolice Makarske. Treći i najveći problem upravo je bošnjačka biračka baza na čiju potporu računa. Iako su bošnjački birači četiri puta brojniji u odnosu na hrvatske, to je biračko tijelo ovoga puta snažno polarizirano između SDP-ova Denisa Bećirovića, inače aktualnog bošnjačkog člana državnoga vrha, i Bakira Izetbegovića, koji je čelnik najveće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA). U slučaju da ta dva kandidata “povuku” do 300.000 bošnjačkih birača, onda Kovačević nema velike izglede jer na tu bazu računaju i dva politička “underdoga”, Semir Efendić i medijski magnat Fahrudin Radončić.
Dvoje hrvatskih kandidata koji računaju na glasove hrvatskih birača su Darijana Filipović, koja je prijedlog HDZ-a BiH i stranaka Hrvatskog narodnog sabora, te Zdenko Lučić, nekadašnji predsjednik mladeži te stranke i najmlađi brat dvojice poznatijih, Ive i Milana Lučića. Istraživanja koja su provodili američki Nacionalni demokratski institut i Međunarodni republikanski institut davala su prednost Darijani Filipović dva i pol puta u odnosu na Lučića. Njezinu kampanju podupire i premijer Andrej Plenković. Ususret ovim izborima Pod lupom, što je bosanskohercegovačka varijanta GONG-a, uputila je upozorenje da su se na ranijim izborima događale malverzacije na desecima biračkih mjesta gdje su Hrvati u većini, što izaziva sumnje u njihovu pristranost upravo u korist Kovačevića.
No, malverzacije bi, unatoč svemu, trebale otkloniti nove izborne tehnologije koje će se primijeniti na izborima u nedjelju. Makar to tvrde stranci i Središnje izborno povjerenstvo. Ponajprije biometrijski uređaji za identifikaciju birača, odnosno skeneri koji će čitati svaki listić. Procjene govore da će za glasovanje jednom biraču trebati između četiri i pet minuta. Pojednostavljeno, na mjestima s 1000 birača tijekom 12 sati moći će glasovati maksimalno 400 birača. S obzirom na to da se prvi put na taj način glasuje te da će birači, kao u kladionicama, gledati u upute i kandidate na svojevrsnom biltenu, a svoju volju izražavati na čak četiri odvojena glasačka listića za razine Predsjedništva, preko državnog i entitetskog parlamenta do županijske skupštine, a na kojima nema imena kandidata, nego samo kružići, jedino što je sigurno jest da će u nedjelju biti užasna gužva i moguć kaos na biralištima. Uostalom, to je uglavnom i realnost ove zemlje od rata naovamo, već tri desetljeća.
Otvori KEKS Pay
