Za većinu građana bankovni račun odavno je postao potreba, a ne izbor. Kada plaća ili mirovina legne na račun, o troškovima njegova korištenja uglavnom se ne razmišlja. Tek kada se pogledaju mjesečni izvodi, primijete se sitni iznosi koje banka redovito naplaćuje. Dvije ili četiri marke možda nisu mnogo, ali bankarske usluge ne plaćaju se samo jednom. Kada se svi troškovi zbroje na kraju godine, računica često izgleda drukčije, piše Večernji list BiH.
Koliko zapravo plaćamo?
Pregled važećih cjenika šest banaka koje posluju u Federaciji BiH pokazuje da se mjesečne naknade za vođenje tekućeg računa, ovisno o vrsti računa i uvjetima ugovora, kreću od 1,99 do 5,99 KM. Godišnje je to od 23,88 do 71,88 KM, i to prije nego što smo platili ijedan račun ili koristili neku dodatnu uslugu. Navedeni iznosi nisu ukupni troškovi bankarstva, nego samo cijena održavanja računa. Zanimljivo je da ni klijenti iste banke ne moraju plaćati jednako. Kod pojedinih banaka visina naknade ovisi o tome kada je korisnik otvorio račun. Građanin koji ga koristi godinama može imati povoljniju tarifu od novog klijenta, čak i kada njihove potrebe nisu bitno različite. S druge strane, onaj tko ima ugovoren paket usluga ponekad u jednoj mjesečnoj naknadi već plaća ono što se drugima naplaćuje zasebno. Dodatni trošak može biti i debitna kartica. Njezino izdavanje u određenim slučajevima stoji od pet do 12 KM, a negdje se naplaćuje i godišnja članarina od desetak maraka. Kod drugih računa kartica je uključena u paket ili se članarina ne naplaćuje. Takvi izdaci lako promaknu jer se ne pojavljuju svakog mjeseca.
Mobilno bankarstvo mnogima je olakšalo život. Više nije potrebno odlaziti do šaltera za svako plaćanje, a stanje računa može se provjeriti u nekoliko sekundi. Ipak, ni ta pogodnost nije uvijek besplatna. Negdje se aplikacija ne plaća, dok korištenje pojedinih elektroničkih servisa može stajati do 4,99 KM mjesečno (gotovo 60 KM godišnje). Uz to, sama činjenica da plaćamo mobitelom ne znači da su svi nalozi besplatni. Provizija može ovisiti o tome kamo se novac šalje i kako se transakcija izvršava. Sada ćemo napraviti jednostavnu računicu. Zamislimo da vođenje računa stoji četiri marke mjesečno, elektroničko bankarstvo tri, a četiri redovita plaćanja još po jednu marku. To je ukupno 11 KM mjesečno ili 132 KM godišnje. Ovaj primjer nije tarifa određene banke niti predstavlja prosječnu potrošnju građana. Pokazuje samo kako nekoliko odvojenih naknada, koje se tijekom mjeseca jedva primijete, na kraju godine čine osjetan iznos.
Ako želite biti svakodnevno informirani, ovaj i druge tekstove čitati u cijelosti, postanite pretplatnik Večernjeg lista BiH. Više informacija upitom na mail bih@vecernji.net