Mirovine, računi, usamljenost, ali i trenuci radosti i zajedništva. Povodom Međunarodnog dana starijih osoba, odgovor na pitanje s kojim se izazovima suočavaju stariji građani u Bosni i Hercegovini, donosi N1.
Dani umirovljenja u Bosni i Hercegovini nisu nimalo laki. Mnogima je svakodnevno pitanje kako svojom mirovinom pokriti hranu, lijekove i račune dok cijene rastu:
„U mojoj zemlji nema zime. Imam svoju djecu, pa mi oni pomažu. A što je s onima koji nemaju nikoga?“, „Kako se snalaze oni koji znaju i mogu snaći na razne načine. Neki od svoje mirovine, neki od pomoći svoje djece“, „Najteže je živjeti s minimalnom mirovinom, plaćati račune, a ostatak izdvajati za nešto drugo što ostane“, „Usamljenost više ubija jer su djeca u drugim zemljama“, „Pogledajte koliko imate u novčaniku, što ćete kupiti. Ako imate dovoljno za kruh, to će vam biti dobro“, „Ovisi kako se netko snalazi u životu. Neki se prepuštaju sudbini, drugi se snalaze, biraju načine“, „Kako netko organizira svoj život. Oboje smo umirovljenici, ali se družimo, šetamo, putujemo... Za sve nađemo vremena i novca.“
Bosna i Hercegovina također postaje sve starije društvo. Gotovo četvrtina stanovništva sada je starija od 65 godina.
„Prag gdje se zemlje počinju brinuti je 10 posto. Mi smo prilično, kako kažem u demografskom rječniku, stara populacija“, rekla je Dubravka Bošnjak, ministrica civilnih poslova Bosne i Hercegovine.
„Imate demografsku sliku koja se trenutno promijenila i bit će sve teže, dakle, kažem, imat ćete veliku populaciju ljudi treće životne dobi, a nećete imati resurse da odgovorite zadatku“, rekla je Sejdefa Bašić Hadžiavdić iz udruge Partnerstvo za javno zdravstvo.
Ali rast broja starijih osoba ne prati uvijek razvoj sustava koji bi trebao odgovoriti na njihove potrebe. Tu nisu samo mirovine, već i zdravstvena i socijalna zaštita, usamljenost, dostupnost usluga i mogućnost da starije osobe ostanu aktivne u zajednici.
„Ove godine Ujedinjeni narodi pozivaju na hitno reprogramiranje društva gdje to treba učiniti prema precizno navedenim stupovima, od tržišta rada, mirovinskih fondova, zdravstvene zaštite, stvaranja poticajnog okruženja...“, rekla je ministrica Bošnjak.
Važno je i ono što tvrtka nudi nakon završetka radnog vijeka. Jedan od odgovora su centri za zdravo starenje.
„Imamo ljude iz cijele Bosne i Hercegovine koji nam pišu da žele da se centri otvore u njihovim lokalnim zajednicama, gradovima. Nažalost, većina je trenutno u Županiji Sarajevo. Petnaest centara čak postoji“, dodala je Sejdefa Bašić Hadžiavdić iz Udruge Partnerstvo za javno zdravlje. Jedan od njih je centar u Starom Gradu, gdje umirovljenici aktivno provode vrijeme kroz druženje, kreativne radionice i razne sekcije.
„Program se sastoji od niza zdravstvenih aktivnosti koje svakako utječu na zdravlje osoba treće životne dobi. Osim toga, imamo i društveni program, međugeneracijsko uključivanje. Treba im jedna topla, lijepa riječ, jedna dobrodošlica“, rekao je Mahir Selmanović, predsjednik Udruge Generacije.
„Nije to samo kreativna radionica - to je mjesto gdje se družimo, gdje pletemo i stvaramo nove uspomene“, rekla je Lejla Ivaković Puškar, voditeljica radionice Rukotvorina.
Kako se broj starijih osoba povećava, raste i odgovornost društva da im osigura više od pukog osnovnog postojanja. Stoga su nam, uz mirovine, zdravstvenu skrb i socijalnu zaštitu, potrebni i objekti koji će život nakon radnog vijeka učiniti aktivnijim i kvalitetnijim.
Otvori KEKS Pay
