U popisu stanovništva, čini se, nije oštećena samo Katolička crkva, nego i protestantske crkve u Hrvatskoj. Naime, nakon što se otkrilo da je broj katolika znatno veći nego što su to pokazali prvi rezultati popisa, protestantske zajednice oglasile su se preko Informativne protestantske agencije informacijom „da se rezultati popisa stanovništva ne podudaraju s evidencijama samih vjerskih zajednica“. Navodi se primjer općini Tordinci u Vukovarsko srijemskoj županiji, gdje po popisu ima 338 protestanata.
„Ova općina obuhvaća mjesta Tordinci, Korođ, Antin i Mlaku. Korođ je većinsko protestantsko naselje (Mađari reformirane odnosno reformatske konfesije) i župni podaci govore da se radi o broju iznad 300 članova župe. U Tordincima djeluje Protestantska reformirana crkvena općina koja broji preko 150 nominalnih pripadnika ove župe. Tu su i pripadnici drugih Crkava reformacijske baštine pa je zbunjujuće kako je u cijeloj općini broj protestanata 338 (20.40 %). Broj “ostalih kršćana” u općini Tordinci je 48 (2.90 %). Slične nepodudarnosti, kada je broj protestanata u pitanju pojavljuju se i u nekim drugim općinama Osječko-baranjske županije“, javlja IPA, dodajući kako s druge strane „broj praktičnih vjernika nikada nije podudaran s brojem nominalnih vjernika i on je zasigurno mnogo manji od navedenih statističkih podataka“ te da je „moguće da je i broj praktičnih vjernika zapravo u porastu naspram nominalnog vjerništva, no takvi podaci se teško mogu ustvrditi statističkim ispitivanjima i rezultatima“.
Također, navode i da se prema rezultatima popisa u Hrvatskoj kršćanima izjašnjava 87,38 posto stanovništva, a vjernicima svih vjera izjašnjava 89.76 posto građana, što je i nadalje veoma visok postotak.
„Ovdje dakako govorimo o onima koji se izjašnjavaju vjernicima, dakle nominalnim pripadnicima jedne od institucionalnih religija ili vjernika koji se ne smatraju pripadnicima određene religije. Tu treba uzeti u obzir da se 1,72 posto građana nije izjasnilo po pitanju vjerske pripadnosti, a 2,14 posto je nepoznato jesu li vjernici ili nisu. Ako pretpostavimo da se kod ispitanika koji se po pitanju vjere nisu izjasnili, odnosno da se kod “nepoznatih” jesu li vjernici ili ne, ipak jednim dijelom radi i o vjernicima, postotak nominalnih vjernika bi mogao biti i iznad 90 posto“, navode hrvatski protestanti.
