Humanitarna djelatnost u BiH je zakonski definirana, međutim rad tih organizacija ne može nitko kontrolirati jer u zakonu takva stavka nije navedena tako da je raspolaganje novcem koji pristiže kod njih sveden na moralno postupanje.
Pravnik Darko Kremenović je za Klix.ba pojasnio da su oni koji se bave humanitarnim radom zapravo udruge građana koja su inače sva jednaka pred zakonom.
"To znači da se oni registriraju u Općinskom sudu, dobijaju svoj jedinstveni identifikacijski broj (JIB), svoj račun i podliježu kontroli poreznih organa kao i svi ostali subjekti, udruge i poduzeća. Međutim, kada je riječ o kontroli prikupljenih sredstava, te humanitarne organizacije se u tom slučaju smatraju posrednicima", kazao je Kremenović.
Smatra da je upravo takvo posredničko djelovanje neuređen dio u sustavu koji može dovesti do zloupotreba i manipulacija.
"U svakom slučaju, donacija se smatra poklonom kojim upravlja onaj na čije je ime taj novac uplaćen. Ako nije navedena svrha na koje ime i zašto se uplaćuju ta sredstva, onda ta organizacija može njima raspolagati prema vlastitom nahođenju. Dakle, ako je osoba u svrhu plaćanja navela samo naziv humanitarne organizacije onda oni nisu dužni nikome ništa uplatiti jer taj donator ima povjerenje čim je uplatio novac i misli da će on biti preusmjeren na pravo mjesto", pojasnio je.
To zapravo znači, kako dalje nastavlja, da takva odluka na kraju spada u moralno postupanje organizacije koja može odlučiti hoće li zloupotrijebiti novac ili ga uplatiti u prave svrhe.
"U tom slučaju je jako bitno ukazati na to da građani moraju biti oprezni kada uplaćuju određenoj humanitarnoj organizaciji novac. Dakle, ne trebaju ga uplaćivati ako se nisu uvjerili u koje će svrhe on otići. Osobno kada doniram obraćam pažnju je li naveden broj telefona onoga kojem je potrebna ta pomoć kao i to je li to broj njegovog računa ili organizacije i na taj način se opredjeljujem", naveo je.
Prema zakonodavstvu Bosne i Hercegovine entitetski Zavodi zdravstvenog osiguranja (Republike Srpske i Federacije BiH) sklapaju ugovore za liječenje bh. pacijenata u inozemstvu i plaćaju dio ili cjelokupan iznos troškova liječenja.
Međutim, iz iskustva se često događa da taj novac ne bude dovoljan pa se angažiraju humanitarne organizacije kao jedna vrsta posrednika.
"I da ima dovoljno novca često se angažiraju te organizacije, ali vi imate osim njih i studentske ili organizacije umirovljenika u koje se uplaćuju velike sume novca i oni ih mogu usmjeriti gdje žele. Sve te organizacije prikupljaju novac manipulirajući u skladu sa zakonom i ostvarujući sebi osobnu dobit", naglasio je.
Humanitarne i sve druge organizacije u BiH su definirane Zakonom o udrugama i fondacijama, a Zakonom o obligacijskim odnosima se definiraju primanja, odnosno, pokloni u koje spadaju donacije.
"Međutim, u tom kontekstu Kazneni zakon ne može riješiti ovu vrstu pitanja jer on ne regulira ni u kojem dijelu tu stavku raspolaganja novcem u humanitarnim i drugim organizacijama. Zbog toga sam rekao da one vješto manipuliraju, ali u skladu sa zakonom", poručio je Kremenović.
