O temi „Stanje u pravosuđu Republike Srpske i BiH“ razgovaralo se na konferenciji koja je održana u Banjoj Luci u organizaciji pokreta „Pozitivna Srpska“, a u čijem radu je sudjelovao i ministar pravde BiH Josip Grubeša.
- Temeljno obilježje i karakteristika pravosuđa u BiH jeste da je ono u svim svojim pojavnim oblicima rezultat sveobuhvatne reforme provedene u ovoj oblasti 2003. godine, čemu je potrebno neizostavno nadodati i činjenicu da ga je, ovako osnovanog i koncipiranog, nužno dodatno reformirati - kazao je ministar istaknuvši kako je svima jasno da je reformski proces u pravosuđu već duže razdoblje u evidentnom zastoju, te je stoga uspostavljen Strukturalni dijalog, prije svega s ciljem da se taj proces otkoči i postignu neophodne promjene.
- Strukturalni dijalog nije mjesto na kojem se prave rješenja, nego mjesto na kojem se dolazi do dogovora koji su to modaliteti za postizanje zajedničkog cilja, vladavine prava, pa oni koji na sastanke dolaze s idejom „želim sve isto, samo drugačije“, ne doprinose dijalogu o ključnim aspektima pravosudne reforme“- naglasio je Grubeša.
Pitanje uređenja i funkcioniranja rada pravosuđa, kako je dodao, nije bitno samo zbog intencija ulaska BiH u EU, već je bitno za uspostavljanje univerzalnog načela jednakosti svih pred zakonom u BiH, te za sigurnost svih onih koji žive i borave na teritoriju BiH.
- Jasno smo prepoznali ključne probleme i uspjeli, u okviru Strukturalnog dijaloga, dogovoriti uspostavu Višeg suda kao drugostupanjskog suda koji bi samostalno i neovisno razmatrao žalbe na odluke Suda BiH, a ne da se to, kao do sada, odvija u okviru jedne institucije. Pored toga, nužno je i jasno odrediti nadležnost Suda BiH, kada i u kojim slučajevima može uspostaviti nadležnost u odnosu na kaznena djela koja su u nadležnosti entitetskog pravosuđa, tzv. proširena nadležnost, što danas nije jasno precizirano i ostavlja mogućnost zlouporabe - istaknuo je u svom govoru ministar Grubeša koji se osvrnuo i na rad VSTV-a.
- Zakon o VSTV-u još ima nedostataka, posebno glede imenovanja i disciplinskih postupaka, sukoba interesa, prijave imovinskog stanja, kao i prava na žalbu na konačne odluke VSTV-a. Dalje, iz sastava VSTV-a proizilazi logično pitanje, je li nužno da svi sudovi i tužiteljstva budu adekvatno zastupljeni u radu VSTV-a. Ova pitanja treba rješavati u svjetlu mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Europske komisije u okviru Strukturalnog dijaloga o pravosuđu između EU i BiH. VSTV ima prevelik značaj da mu ne bismo poklonili pozornost koju zaslužuje, jer svakodnevni rad sudova i tužiteljstava prati se i mjeri kroz sustav upravljanja predmetima, putem kojeg se ocjenjuje rad sudaca na temelju godišnjeg obima posla. Problem je što je ostavljeno neuređeno pitanje odgovornosti VSTV-a za svoj rad u smislu tijela koje adekvatno može to pratiti i davati preporuke za unaprjeđenje - naveo je.
Ministar Grubeša na koncu je istaknuo kako bh. pravosuđe treba evoluciju, a ne revoluciju i da se na tom pitanju trebaju razmotriti sva stajališta poznavatelja te oblasti kako bi se postiglo unapređenje, priopćeno je iz Ministarstva pravde BiH.
