Pola stoljeća nakon ukidanja uskotračne pruge Čapljina - Gabela - Dubrovnik krenuli su radovi koji će krajnji jugoistok Hercegovine izvesti iz posvemašnje izolacije koja je, uz kasniji rat, proizvela demografski slom tog područja. Podsjećamo, željeznički promet na spomenutoj dionici dužine 111 kilometara, te dionicama Hum - Bileća dužine 59 i Bileća - Nikšić dužine 71 kilometar, prestao je s radom 30. svibnja 1976. godine.
Proširenje prometnice
Uz izgradnju proizvodnih pogona u mjestima kroz koja je pruga prolazila, u početku se govorilo o gradnji pruge normalnog kolosijeka istočnom stranom Popova polja. Ta ideja je propala, navodno Dubrovčani nisu bili zainteresirani, pa je za kakvu-takvu komunikaciju na većem dijelu od Hutova (Neum) do Glavske (Ravno) pruga presvučena asfaltom te je punih pedeset godina bila jedina veza između spomenutih mjesta. Da se tome bliži kraj, uvjerili smo se tijekom nedavnog posjeta Glavskoj, gdje su prije nešto više od 20 dana započeli radovi na proširenju prometnice, odnosno trase uskotračne pruge, piše Večernji list BiH.
Kako smo doznali od radnika koje smo sretali te od Slavka Milišića, koji je, kako reče, razgovarao s investitorima iz Njemačke, prometnica će biti prava magistrala široka šest metara!
"Golem je posao u pitanju. Ja sam imao priliku razgovarati s investitorima, jedan je podrijetlom iz Crne Gore, a drugi jako bogati Nijemac, oni ovdje planiraju prava čudesa praviti! Vidite koliko su već putova probili. Površina je 400 duluma (40 hektara, nap. a.). U planu je dovođenje struje od naselja Drijen, koje je uz put od Trebinja prema Dubrovniku, podzemnim kabelom, sve makadamom, na Rupi Do, odakle će izići na bivšu željezničku prugu pa dalje za Glavsku. Gradit će se i trafostanice", kaže ushićeno i oduševljen planovima investitora Slavko te nastavlja nizati zanimljivosti:
"Planiran je i vodovod od Dživarskih Poljica, to je općina Trebinje. Tehnička je voda, pa je u planu gradnja pročistača, isto kao vodovod s Trebišnjice za Crnu Goru. Na ovom području gdje se radi i gradi ja imam tri parcele, kroz dvije je planiran put, dolazili su i pitali koliko košta da prođe put. Ja im kažem - ništa! Putovi nikomu nisu od štete. Onda su mi rekli da se putem možemo služiti i ja i moji potomci". Gospodin Slavko, koji češće svrati u rodnu Glavsku, inzistirao je da nas vozi svojim autom da ne bismo svoje oštetili (hvala mu), na Marinušu, brdo koje dominira područjem na kojem traju radovi. S obzirom na to da je Glavska na 477 metara iznad razine mora, Marinuša je, po slobodnoj procjeni, sedamdesetak metara viša. O tome kakav krasan pogled puca na dubrovačko područje i Jadransko more već smo pisali. Na uzvisini ponovno nas je dočekao vjetar. Dok je Slavko pojašnjavao kote, mi smo se divili pogledu. Redom nižu se Plat, Mlini, Srebreno, Kupari, južno je Cavtat, pa otoci Mrkanj, Bobara, Supertar... S pogledom na Pelinov vrh, Slavko niže imena dubrovačkih hotela, na kraju kojih je Cavtat s 950 ležaja, u kojemu je 19 godina radio. Tu su i njegove parcele, za najjužniju kaže da nije više od 250 metara zračne linije udaljena od mora. Nama je oko zapelo za gradinu za koju Slavko reče da se zove Otari i da pripada Bosni i Hercegovini. Narodski kazano, s nje se zaista kamenom može baciti do mora.
Novi projekti
"Ovo je mjesto zračna banja, ja ne znam hoćemo li mi dočekati, ali ovo će biti raj na zemlji", kategoričan je Slavko, dok smo mi u povratku morali oko pola sata čekati na prolaz zbog radova. Slučaj je htio da se 13. srpnja u Ravnom potpiše ugovor za izvođenje radova na izgradnji dionice Hutovo - Ravno, na magistralnoj cesti M17.6 Dračevo - Cerovica - Hutovo - Ravno. Dakle, i s istoka i sa zapada probijaju se putovi koji će dobar dio ravanjske općine i okolnih područja izvući iz izolacije. Na kraju još jedna zanimljivost: uskotračna pruga Gabela - Hum - Uskoplje - Zelenika, Uskoplje - Dubrovnik i Hum - Trebinje puštena je u promet 16. i 17. srpnja 1901. godine, dakle prije 125 godina!
Otvori KEKS Pay
