unatoč globalnoj nesigurnosti

Građani BiH u bankama imaju više od 19 milijardi maraka, samo za godinu dana štednja porasla za 2 mlrd.

banka
31.01.2026.
u 20:05

U vremenima globalnih financijskih nestabilnosti i rizičnih ulaganja čini se kako građani BiH i dalje kao prvu i najsigurniju opciju za štednju biraju domaće banke

U vremenima globalnih financijskih nestabilnosti i rizičnih ulaganja čini se kako građani BiH i dalje kao prvu i najsigurniju opciju za štednju biraju domaće banke, a visok stupanj povjerenja posljedica je situacije u kojoj su se banke u BiH pokazale otpornima na vanjske izazove i krize. Dokaz navedenom je i podatak kako su u godinu dana građani BiH na bankama ostavili dodatne dvije milijarde maraka. Domaći bankarski sektor, ocjena je struke, u kontekstu likvidnosti i kapitala pokazuje svoju stabilnost, a s obzirom na ekonomska kretanja na globalnoj razini značajan dio stanovništva upravo traži likvidnost koja će im jamčiti sigurnost uloženog novca.

Tipovi depozita

Naravno, ne treba ispustiti iz vida podatak kako najveći dio štednje građana čine transakcijski računi, no isto tako nije zanemariv ni postotak oročenih depozita, dok treće mjesto drže depoziti po viđenju. Prema izvješću Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni depoziti domaćih sektora na kraju studenoga 2025. godine iznosili su 36,79 milijardi KM. U odnosu na prethodni mjesec, depoziti su povećani za 210,3 milijuna KM (0,6%). Povećanje depozita na mjesečnoj razini registrirano je kod sektora stanovništva za 175,8 milijuna KM (0,9%), kod privatnih poduzeća za 5,3 milijuna KM (0,1%), kod nefinancijskih javnih poduzeća za 19,1 milijun KM (1%) i kod ostalih domaćih sektora za 72,6 milijuna KM (3,5%).

Depoziti su u istom razdoblju kod vladinih institucija smanjeni za 62,5 milijuna KM (1,3%). U strukturi depozita stanovništva najveći dio odnosi se na transakcijske račune (49,5%), koji su u odnosu na prethodni mjesec veći za 1,3%, depoziti po viđenju (20,3%) veći su za 0,4%, dok su oročeni depoziti (30,2%) veći za 0,7%. Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u studenome 2025. godine iznosila je 10,6%, što je u apsolutnom iznosu 3,53 milijarde KM. Godišnji rast depozita registriran je kod sektora stanovništva za 2,03 milijarde KM (11,8%), u čijoj su strukturi transakcijski računi porasli za 16,8%, depoziti po viđenju za 6,2% i oročeni depoziti za 8%. U godinu dana rasli su i depoziti ostalih sektora, poput privatnih poduzeća, čija je štednja porasla za 636 milijuna KM (8%), kod vladinih institucija za 601,4 milijuna KM (14,2%), kod nefinancijskih javnih poduzeća za 47,4 milijuna KM (2,4%) i kod ostalih domaćih sektora za 212,1 milijun KM (11%).

Kada analiziramo ukupne iznose depozita na bankama, vidljivo je kako uvjerljivo prvo mjesto čini štednja stanovništva, koja je na kraju studenoga iznosila impresivnih 19 milijardi i 267 milijuna maraka. Drugo mjesto čine depoziti privatnih poduzeća koji su iznosili 8 milijardi i 545,5 milijuna maraka, a slijedi štednja vladinih institucija u iznosu od 4 milijarde i 835,4 milijuna konvertibilnih maraka. Istodobno, javna poduzeća u bankama su na kraju studenoga imala milijardu i 996,6 milijuna maraka, dok su depoziti ostalih domaćih sektora zabilježeni u iznosu od 2 milijarde i 144,6 milijuna maraka.

Ostali oblici

I dok su banke prvi izbor kada govorimo o čuvanju novca, dio građana BiH ipak se odlučuje i na poteze koji sa sobom nose značajnije financijske rizike poput ulaganja u nekretnine, a što se za sada pokazuje kao isplativa opcija. Dokaz je konstantna ekspanzija nekretninskog balona, odnosno porast cijene četvornog metra. Istodobno, ne treba zanemariti ni još jednu opciju koja uglavnom dolazi do izražaja u vremenima geopolitičkih kriza, a to je investicijsko zlato. Prema podacima iz Auro Domusa, hrvatske novčarske institucije specijalizirane za financijske usluge i trgovinu zlatom, tijekom jučerašnjeg dana cijena grama zlata kretala se oko 148,87 eura. S druge strane, pitanje štednje i likvidnosti valja promatrati i kroz ulogu monetarnog zlata koje vežemo uz državu i njezina nastojanja u očuvanju ponajprije monetarne stabilnosti, točnije stabilnosti valute.

U kontekstu Bosne i Hercegovine posljednje izvješće Centralne banke BiH pokazuje kako je vrijednost monetarnog zlata na kraju prosinca 2025. iznosila 804,6 milijuna maraka, a što je porast u odnosu na mjesec ranije, kada je taj iznos bio 799,2 milijuna maraka.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata