Sloboda medija u Bosni i Hercegovini je u padu te, prema svjetskom indeksu medijskih sloboda, zauzima 86. mjesto na listi od 180 država svijeta. To je pad za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu. Istraživanje o medijskim slobodama u BiH, koje je urađeno u suradnji s organizacijom Fridrich Ebert Stiftung, potvrđuje taj pad iako postoje evidentne razlike u odgovorima između ispitanika u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine.
Promatrajući prostor cijele Bosne i Hercegovine, građani BiH ove godine i dalje najviše vjeruju medijima (66,8 posto) i vjerskim zajednicama (52,1 posto), zatim institucijama vlasti (45,8 posto), međunarodnoj zajednici (32 posto) te nevladinom sektoru (17,3 posto). Političke stranke (10 posto) i političari (7,3 posto) pridobili su najmanje povjerenja građana. U odnosu na 2024. godinu zabilježen je pad povjerenja građana, i to najviše u NVO sektor, međunarodnu zajednicu i političare. Neznatan rast povjerenja primijećen je kod medija i institucija vlasti.
Na razini entiteta primijećene su određene razlike. U Federaciji BiH najviše se vjeruje medijima, a potom institucijama vlasti i vjerskim ustanovama, dok je u Republici Srpskoj situacija obrnuta, najviše se vjeruje vjerskim zajednicama, dok se ostalim institucijama ne vjeruje mnogo. Tako u rad medija vjeruje svega 18,6 posto građana u RS-u, a što je otprilike na istoj razini povjerenja građana u političare i političke stranke. Također, povjerenje u institucije općenito trenutačno je više kod stanovnika FBiH nego kod stanovnika RS-a. Povjerenje u političke stranke i političare veće je u RS-u nego u FBiH.
