Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Grad na gori utemeljili su fratri 1846. pod okriljem Uznesenja Gospe na nebo

Jedinstveno ozračje za blagdan Velike Gospe i Dan Grada, na misama tradicionalne devetnice Majci Božjoj na njezinu Brijegu svake se godine okupe tisuće vjernika
15. kolovoza 2020. u 08:30 0 komentara 468 prikaza
Pogledajte galeriju 1/2

Već od prvih dana kolovoza, unatoč koroni, u Širokom Brijegu predblagdansko ozračje osjećalo se na svakom koraku, posebice u večernjim satima. Na misama tradicionalne devetnice Velikoj Gospi na njezinu Brijegu, “gradu na gori”, kako ga je nazvao kardinal Franjo Kuharić, okupljale su se tisuće vjernika. Misa uočnica uvijek je posebno posjećena, kao i mise na sam blagdan Velike Gospe, piše Večernji list BiH.

Čast da predvodi svečanu pučku misu na sam blagdan pripala je fra Miljenku Šteki, provincijalu Hercegovačke franjevačke provincije, koja je rođena u Širokom Brijegu. Nema toga virusa koji može spriječiti Širokobriježane da se pomole Gospi Širokobriješkoj i da na Gospojinu budu u Širokom. Unatoč koroni, stigli su brojni Širokobriježani koji žive negdje drugdje, ali sa Širokim u srcu. Fanatična vezanost Širokobriježana za svoj Široki tema je za posebnu sociološku analizu. Mnoge Širokobriježane u ovo predblagdansko vrijeme emotivno je pogodila vijest o smrti vlasnika Feala Joze Bogdana, simbola širokobriješkog i hercegovačkog poduzetničkog duha.

Grad Široki Brijeg dobio je ime po prostranom brijegu na kojem su franjevci 1846. podigli crkvu i samostan pod okriljem Uznesenja Gospina na nebo, potom klasičnu gimnaziju, rasadište pismenosti, prosvjete i kulture uopće. U blizini crkve i samostana fratri su sagradili nekoliko trgovina pokrivenih kamenim pločama i tu je započela povijest trgovine “najtrgovačkijeg” grada u BiH. Današnje središte grada počelo se graditi početkom 20. stoljeća, kad je (1902. godine) sagrađena cesta Mostar – Posušje, koja je prolazila preko kamenog mosta preko rijeke Lištice na mjestu gdje se danas nalazi veliki križ na Trgu ratnih žrtva. Ta lokacija zvala se Lise, a Ćemer je zvana lokacija nešto južnije oko mlinice koja je sagrađena na principu “ćemera” (svoda). Tada su fratri sugerirali širokobriješkim gazdama da trgovine i druge radnje grade uz tu cestu. Od velikog su značenja izgrađeni mostovi koji povezuju kulturno-povijesnu jezgru na Brijegu s novim naseljem uz cestu i rijeku Lišticu. Franjevci su 1936. godine podigli i “fratarsku centralu“, koja je osvjetljavala gimnaziju, samostan, sjemenište, kuće u gradu i davala struju i za gradsku rasvjetu.

Dvaput više zaposlenih

Kraj Drugog svjetskog rata bio je za Široki više nego koban, boljševičke vlasti pokušale su uništiti sve što su fratri stvorili na Brijegu, a na križnim putovima nestalo je više od dvije tisuće Širokobriježana. No, duh Širokog Brijega je neuništiv. Oduzeto mu je i ime koje je vraćeno tek dolaskom demokratskih promjena 1991. Poslije rata preživljavalo se ponajviše od uzgoja duhana, eksploatacije boksita i pokojeg manjeg poduzeća. Tek početkom 70-ih godina komunističke vlasti dosjetile su se da bi u zapadnoj Hercegovini trebalo otvoriti pokoju tvornicu. No, unatoč tome, više je Širokobriježana bilo na “privremenom radu” u inozemstvu nego na stalnom radnom mjestu u tadašnjoj Lištici. Broj zaposlenih bio je počeo rasti 80-ih godina prošlog stoljeća i približavao se brojci od četiri tisuće, ali su socijalistički “mastadonti” počeli propadati i ljudi ostajali bez posla. Ubrzo se trebalo i obraniti od agresije. Udjel Širokog Brijega i Širokobriježana u političkom i vojnom pogledu u Domovinskom ratu nemjerljiv je. Poslovična privatna inicijativa već je s dolaskom demokratskih promjena dala rezultate pa danas Široki Brijeg ima dva puta više zaposlenih nego u vrijeme socijalističke vlasti i dogovorne ekonomije. Nekoliko tvrtki u Širokom Brijegu proširilo je poslovne i skladišne kapacitete (Sjemenarna, MCI, Mepas, iFORM, Feal), a u tijeku su radovi na podizanju i proširenju kapaciteta nekoliko tvrtki (Mandeks, Ataco, TT Kabeli...). Ukupan godišnji prihod širokobrijeških kompanija posljednjih godina iznosi oko milijardu i pol maraka, a posljednjih godina ostvarena godišnja dobit širokobrijeških tvrtki veća je od sto milijuna KM. Prema procjenama Federalnog zavoda za programiranje razvoja, Široki Brijeg spada među deset jedinica lokalne samouprave u Federaciji BiH. No, kad se šest jedinica lokalne samouprave na području Sarajeva uzme kao jedna, Široki je po stupnju razvijenosti na petom mjestu u FBiH. Značajan dio ukupnog prihoda i dobiti ostvare proizvodne tvrtke okrenute izvozu. Valja se prisjetiti da je Lištica u vrijeme bivše države redovito bila među četiri-pet najnerazvijenijih općina u tada nerazvijenoj Bosni i Hercegovini. Sada je Široki po mnogočemu prvi. U košarci, primjerice. Ima puno uspjeha i u drugim sportovima, ima i svjetske prvake! Tako si je Široki priskrbio epitet najsportskijeg grada u BiH. Ne samo po sportskim rezultatima nego i po sportskoj infrastrukturi (stadion, dvorana i ostala sportska infrastruktura). Sarajevski intelektualac Besim Spahić, koji je 70-ih godina prošlog stoljeća dolazio u tadašnju Lišticu, kazao je kako je od svih sredina u BiH Široki Brijeg najviše napredovao. Robert Pauletić nazvao je Široki Brijeg enigmatskom metropolom zbog činjenice da nekoliko širokobrijeških enigmata “puni” enigmatske rubrike i časopise i u Hrvatskoj.

Grad festivala i filma

No, živnulo je i gore na Brijegu, širokobriješkoj kulturno-povijesnoj jezgri. Obnovljena je gimnazijska zgrada, utemeljeni su Franjevačka galerija (sada Franjevački muzej i galerija) i Akademija likovnih umjetnosti pri SUM-u pa je Široki postao i sveučilišni grad. Široki je i filmski grad. Mediteran Film Festival, koji će se ove godine zbog korone održati u online izdanju, izrodio je filmsku produkciju “Kadar”, koja producira filmove, a od jeseni na širokobriješkom ALU-u počet će diplomski studij videa, montaže i režije! West Herzegowina Fest, koji u sebi sažima nekoliko umjetničkih žanrova, najzanimljivija je smotra masovne kulture u širem okruženju. Nažalost, koronavirus ove je godine presjekao WHF, ali preživjet će jer je žilav i čvrsto ukorijenjen. Posljednjih godina u Širokom je dosta toga urađeno na infrastrukturi. Mnogi koji dugo nisu bili u Širokom kažu kako su vidljivi veliki pomaci nabolje. No, građani, po starom širokobriješkom običaju, “gunđaju”. Nekada sasvim opravdano, a često iz navike. Zamjeraju vlastima na tome da još nisu našle rješenje za saniranje ruševnih objekata u samome središtu grada. No, pohvalit će gradonačelnika i Gradsku upravu za projekt Sajmište, uređenje prostora kod zgrade Županije, kružne tokove. Gradonačelnik Miro Kraljević u intervjuu za naš list kazao je kako Gradska uprava ima cilj urediti središte grada i sanirati ruševne objekte te da je problem ruševnih zgrada usložnjen zbog imovinskopravnih odnosa. Vjeruje da će se pronaći kompromisno rješenje na dobrobit svih. Dugogodišnji problem Duhanske stanice postupno se rješava. Manjim projektnim aktivnostima stvoren je veliki broj parkirnih mjesta na prostoru Duhanske stanice, a uklonjen je dio ruševnih objekata. Prostor Duhanske stanice jedinstvena je cjelina, namijenjena za razne javne objekte i sadržaje javnog karaktera. U tijeku je izrada detaljnoga plana projekta Duhanske stanice. Radi se o velikoj investiciji pa će biti potrebno pronaći financijska sredstva s više razina i strana. Planirano je uređenje prostora od Trga širokobrijeških žrtava prema Robnoj kući i parking-prostora ispod Robne kuće i hotela Park. Završena je projektna dokumentacija i riješeni imovinskopravni odnosi. Uskoro će se krenuti s tim projektom koji će se realizirati u fazama.

Unatoč koroni, nastavljeni su radovi na vodovodima za Ljubotiće, Dobrkoviće i Knešpolje. Građani pitaju kada će se konačno realizirati projekt izgradnje pročistača. Ukupna vrijednost projekta je 2,705.000 eura bez PDV-a, a financiranje je osigurano kreditnim i grant sredstvima. U Gradskoj upravi kažu da bi ovaj kapitalni projekt trebao bi biti završen tijekom iduće godine. Planirana je izgradnja kružnog toka kod škole na Pecari. Nedavno je održan sastanak s predstavnicima JP Ceste Federacije BiH, na kojem je bilo riječi o prometnim rješenjima u Širokom. Gradonačelnik Kraljević kazao nam kako je obostrani cilj riješiti sve prometne probleme na magistralnoj cesti koja prolazi kroz Široki Brijeg. Već se krenulo u izradu prometnih rješenja. Široki ima specifičnu konfiguraciju terena, što sve to usložnjava.

Smilje postaje prošlost, ali je i velika (pa i skupa) škola, a duhanu ne cvjetaju ruže. No korona je “natjerala” sve razumne da ozbiljnije shvate važnost poljoprivredne proizvodnje. Zasađeno je i zasijano više obradivih površina u Širokom. U Širokom je pozdravljen projekt Podravke kao odličan primjer u kojem bi smjeru valjalo ići kad je poljoprivreda u pitanju. Izgradnja brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica RH uvelike bi trebala rasteretiti promet kroz Široki Brijeg. Obilaznica je postala važna širokobriješka ulica, grad treba novu obilaznicu. Kad prođe brza cesta od Mostara u smjeru Gruda i granice RH, oko dijela te brze ceste kroz Široki Brijeg stvorit će se nova naselja, otvoriti nove tvrtke. Široki će se tako početi širiti na južnoj strani. Prostor stare tržnice trebalo bi adekvatno urediti i opremiti. No, u planu je i traženje neke povoljnije lokacije za gradsku tržnicu.

Koronavirus je usporio odlazak mladih za većim zaradama u bogatijim zapadnoeuropskim zemljama. Mladi očekuju kako će tvrtke s relativno velikom dobiti nešto povećati plaće, što bi mnoge mlade Širokobriježane odvratilo od pomisli napuštanja svog voljenog grada, a brojni bi se i vratili u svoj jedini Široki. Široki Brijeg demografski se dobro drži, u Gradskom poglavarstvu imaju podatke o pozitivnim demografskim trendovima.

U Širokom Brijegu tradicionalno su bili organizirani koncerti na blagdan Velike Gospe i Dan Grada. Ove godine zbog situacije vezane uz koronavirus neće biti koncerta na Trgu žrtava. No, bit će veselo na terasama brojnih ugostiteljskih objekata. Vjerujemo kako će građani biti odgovorni i pridržavati se mjera kriznih stožera. O regulaciji prometa odlučit će nadležne službe i PU Široki Brijeg, a sve u skladu s potrebama. Zbog toga što neće biti koncerta na Trgu žrtava, bit će lakše regulirati promet nego prethodnih godina. U Gradskoj upravi upozoravaju građane da što više pozornosti posvete čuvanju svoga zdravlja i zdravlja drugih. Blagdan Velike Gospe i Dan Grada Širokog Brijega mogu se dostojno proslaviti i uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera. Čuvajući sebe i druge, čuvaju i svoj sveti Široki Brijeg.•

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.