Širokobriješka gimnazija već više od stoljeća nije samo obrazovna ustanova. Ona je simbol ustrajnosti, znanja i opstanka, institucija koja je nadživjela ratove, političke sustave i ideološke pritiske. Uz Akademiju likovnih umjetnosti, koja ove godine obilježava tri desetljeća postojanja, Široki Brijeg danas s pravom može nositi epitet akademskoga grada.
Vrata visokog školstva
Početak ozbiljnijeg razvoja školstva u Širokom Brijegu, ali i u cijeloj Hercegovini, neraskidivo je povezan s dolaskom franjevaca iz Bosne Srebrene. Godine 1844. stigli su u Čerigaj, malo mjesto nedaleko od Širokog Brijega, i od tada se njihovim djelovanjem postupno razvija i uspostavlja organiziran školski sustav u Hercegovini. Već sredinom šezdesetih godina 19. stoljeća franjevci u Širokom Brijegu pokreću filozofsko-teološki studij, čime se otvaraju vrata visokog školstva u Hercegovini. Njihova trajna opredijeljenost obrazovanju uskoro će dobiti još snažniji oblik. Godine 1889. u staroj crkvi i samostanu u Širokom Brijegu počela je nastava u prvom razredu Gimnazije. Vrhunac razvoja tadašnjeg školstva dogodio se 1918. godine, kada je Velika franjevačka klasična gimnazija dobila pravo javnosti. Svjesni koliko obrazovanje znači za budućnost naroda, a istodobno suočeni s nedostatkom odgovarajućih prostornih uvjeta, franjevci su 4. listopada 1924. godine postavili temeljni kamen današnje gimnazijske zgrade. U skladu s tadašnjim običajem, u temelje važnih građevina ugrađivao se prigodni zapis. Tako je i u temelje gimnazijske zgrade, u limenoj kutiji položenoj u kameni zid desnog stupa, na visini od oko 60 centimetara, pohranjen zapis:
"Ad sempiternam rei memoriam. In Dei nomine. Amen."
U prijevodu: "Vjekovječnoj uspomeni. U ime Božje. Amen."
Prvi učenici uselili su se u novu gimnazijsku zgradu 1927. godine, dok je gradnja u cijelosti završena školske 1931./1932. godine. Velika franjevačka klasična gimnazija ubrzo je stekla ugled jedne od najboljih škola takve vrste u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. Koliko se ulagalo u znanje i kvalitetu nastave, svjedoči i podatak da je u školskoj 1938./1939. godini od ukupno 20 profesora njih čak 15 imalo doktorat znanosti. Rat koji je prekinuo jedan veliki obrazovni put, Drugi svjetski rat, a osobito njegov kraj, ostavio je dubok i krvav trag na Gimnaziji, Franjevačkom samostanu i cijelom hrvatskom narodu u Hercegovini. U veljači 1945. godine, tijekom borbi za Široki Brijeg, stradali su brojni franjevci. Među njima je bio i velik broj profesora Gimnazije. Dana 7. veljače 1945. teško je stradao i središnji dio gimnazijske zgrade. Matične knjige i druga dokumentacija brutalno su zapaljene i uništene u unutrašnjosti crkve. Posljednji sati nastave u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji održani su u studenome 1944. godine. Nakon rata uslijedili su progoni, suđenja i represija komunističke vlasti. Unatoč svemu, duh Gimnazije nije bilo moguće ugasiti. Obrazovna tradicija nastavila je živjeti, čak i u sustavu koji je bio snažno ideologiziran. Gimnazijski sustav u socijalističkom razdoblju prestao je početkom osamdesetih godina. Uvođenjem takozvanog Šuvarova usmjerenog obrazovanja učenici su od školske 1980./1981. godine upisivali prve razrede novog obrazovnog sustava. No početkom devedesetih godina gimnazijsko obrazovanje ponovno se vraća. Odlukom Skupštine općine Lištica od 2. travnja 1991. godine donesena je odluka o osnivanju Gimnazije "Fra Dominik Mandić". Od 1995. godine do danas Gimnaziju u Širokom Brijegu završilo je 4437 učenika. Taj broj najbolje govori koliko su Širokobriježani desetljećima pridavali važnost obrazovanju. Istodobno se razvijalo i strukovno obrazovanje, koje je kroz različite oblike školovanja osposobilo brojne generacije učenika. Njihovo znanje i rad dali su značajan doprinos gospodarskom razvoju Širokog Brijega – grada koji je sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća bio među najnerazvijenijima u tadašnjoj državi, a danas je među gospodarski najrazvijenijim sredinama u Bosni i Hercegovini. Važnu ulogu u razvoju obrazovanja i kulture imala je i Glazbena škola. Uz Prvu i Drugu osnovnu školu te osnovne škole u Biogracima i Kočerinu, Široki Brijeg danas ima razgranatu obrazovnu mrežu koja predstavlja temelj za daljnji razvoj. Posebno mjesto u obrazovnoj povijesti Širokog Brijega zauzima Akademija likovnih umjetnosti, koja ove godine obilježava 30 godina od osnutka. Za njezin nastanak i razvoj posebno su zaslužni franjevci, među kojima pokojni fra Jozo Pejić i fra Vendelin Karačić. Akademija je tijekom tri desetljeća postala mjesto obrazovanja mladih umjetnika ne samo iz Hercegovine i Bosne i Hercegovine nego i iz Hrvatske i drugih sredina. Danas se na Akademiji likovnih umjetnosti studenti obrazuju kroz više studijskih smjerova, a njezino djelovanje Širokom Brijegu daje prepoznatljiv akademski pečat. Time se na svojevrstan način nastavlja tradicija visokog obrazovanja koja je u gradu započela još 1867. godine osnivanjem filozofsko-teološkog studija. Široki Brijeg tako je od mjesta u kojem su franjevci sredinom 19. stoljeća počeli stvarati temelje školstva postupno izrastao u grad u kojem danas djeluju srednje škole, osnovne škole, Glazbena škola i Akademija likovnih umjetnosti. Unatoč bogatoj obrazovnoj tradiciji, u Širokom Brijegu još uvijek nisu stvoreni maksimalni uvjeti za školovanje.
Puno više od kronologije
Poseban izazov predstavlja požar koji je 22. siječnja 2024. godine zahvatio gimnazijsku zgradu. Zbog toga su se učenici dviju škola koje su nastavu pohađale u toj zgradi morali preseliti u prostore Prve i Druge osnovne škole. Obnova gimnazijske zgrade je u tijeku, a novi korak u razvoju srednjoškolskog obrazovanja očekuje se već 17. kolovoza 2026. godine, kada bi građevinski strojevi trebali ući u prostor nekadašnje Duhanske stanice i označiti početak radova na izgradnji Srednje strukovne škole. Gradonačelnik Ivo Pavković sa svojim suradnicima vjeruje da će se, prema planiranoj dinamici, realizirati izgradnja i obnova obiju škola, čime bi se ostvario dugogodišnji cilj – da učenici nastavu pohađaju u jednoj smjeni.
Povijest Gimnazije u Širokom Brijegu puno je više od kronologije njezina osnutka, rušenja, obnove i ponovnog rada. To je povijest jedne sredine koja je, unatoč svim iskušenjima, obrazovanje prepoznala kao jedan od temelja vlastite budućnosti. Od prve gimnazijske nastave 1889. godine, preko izgradnje monumentalne gimnazijske zgrade, ratnog stradanja i desetljeća različitih obrazovnih sustava, pa sve do ponovnog uspostavljanja Gimnazije početkom devedesetih, obrazovna tradicija u Širokom Brijegu nije prekinuta. Danas, 35 godina nakon treće obnove Gimnazije i tri desetljeća od osnutka Akademije likovnih umjetnosti, Široki Brijeg može s ponosom govoriti o kontinuitetu obrazovanja koji traje gotovo dva stoljeća. Gimnazija je preživjela sustave i vremena. Akademija je gradu dala novi kulturni i akademski identitet. A obje institucije potvrđuju ono što je u Širokom Brijegu odavno postalo tradicija – ulaganje u znanje nije samo ulaganje u pojedinca nego i u budućnost cijeloga grada.
Otvori KEKS Pay
