Funkcionalna ili “superhrana” (bobičasto voće, cikorija, komorač, artičoka, kvinoja...), za koju je dokazano da ima zdravstvene prednosti koje smanjuju rizik od bolesti poput dijabetesa, različitih kardiovaskularnih i malignih bolesti, naša je budućnost, a s njome, naravno, i jestiva pakiranja s funkcionalnim dodacima, čulo se među ostalim na jučerašnjem 12. stručnom skupu Funkcionalna hrana u HGK.
Mia Kurek iz Laboratorija za pakiranje hrane zagrebačkog PBF-a kaže kako se jestiva pakiranja koriste od pamtivijeka, sjetimo li se ovitaka za hrenovke, kobasice, premaza na konditorskim proizvodima... No prehrambena je industrija posljednjih godina snage usmjerila u razvoj sve inovativnijih materijala koji čuvaju namirnice, zadržavaju ih u postojećem obliku ili pak olakšavaju način razgradnje nekih bioaktivnih komponenti koje doprinose nutritivnoj vrijednosti hrane, njezinoj trajnosti i kvaliteti.
Briga o okolišu
Industrija je tako već napredovala do jestivih filmova kojima se oblažu čokolade, odnosno čokoladnih preljeva s kapsuliranim probiotičkim bakterijama koje doprinose zdravlju potrošača. Ispijanje kave u revolucionarnoj Wiki Cells ambalaži znači kako će se nakon omiljenog rituala šalica i žiličica pojesti, a završe li u okolišu, načinjene od algi i kalcija, brzo će se prirodno razgraditi. U slastičarnicama će se već unaprijed pripremljene kuglice sladoleda obložene filmom prezentirati na polici, jedino što sva ta jestiva ambalaža podrazumijeva i nadstandarde higijene i pravilno skladištenje, s obzirom na to da će ih potrošač pojesti. Ipak prehrambena se industrija zasad više bavi marketingom takvih proizvoda s obzirom na golemu konkurenciju, kazala je Kurek.
Rast prodaje 10 posto
No bila ona u jestivoj ili nejestivoj ambalaži, zbog sve veće osviještenosti potrošača – ne samo o opasnostima vezanima za hranu već i o činjenici da je hrana lijek i da nastanak bolesti koje su najčešći uzrok smrtnosti modernoga doba možemo prevenirati kvalitetnom prehranom – prodaja tzv. funkcionalne hrane u svijetu raste po stopi od 10% godišnje. Vrijednost europskog tržišta takve hrane procjenjuje se na oko 30 mlrd. dolara, a samo u SAD-u više od 160 mlrd.
Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević kaže kako se nada da će funkcionalna hrana naći svoje mjesto u zakonodavstvu u RH, ali i na razini EU, što bi trebao biti dodatni poticaj potrošačima za veću konzumaciju.
– Time bi se spriječile i marketinške manipulacije koje dovode potrošače u zabludu – poručio je Kovačević, siguran kako će razvoj funkcionalne hrane u budućnosti biti snažan poticaj za nova istraživanja, ali i veliki izazov za prehrambenu industriju. A kako bi se krenulo u tom smjeru, Hrvatska je i jedna od sedam država EU koja je pokrenula inicijativu za reguliranje maksimalne količine transmasnih kiselina u hrani, do 2 grama u 100 grama masti. Iz Francka su predstavili blagodati cikorije koja sadrži do 20% inulina i s pravom se ubraja među funkcionalne namirnice, dok je komorač, primjerice, bogat izvor bioaktivnih molekula za razvoj
