NEOČEKIVANO

FOTO Je li ovo moguće? NASA snimila prizor na Marsu koji izgleda kao šuma

NASA, HiRISE, MRO, LPL (U. Arizona)
20.11.2026.
u 08:55
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Na Marsu, prema svim dosadašnjim saznanjima, nema života. Ni lenderi ni orbiteri nikad nisu pronašli tragove algi, kaktusa ili bilo kakve vegetacije. Zato je snimka koju je 2008. napravio NASA-in Mars Reconnaissance Orbiter toliko iznenadila znanstvenike. Prizor nevjerojatno podsjeća na šumarke drveća na smrznutim dinama u blizini Marsovog sjevernog pola, piše Science Alert, prenosi Index.

Geološki proces, a ne biologija

Ipak, riječ je o optičkoj iluziji. Duge, tamne pruge koje izgledaju kao debla i krošnje zapravo su tragovi tamnog pijeska. On se s vrhova dina spušta niz padine prekrivene ledom, a okidač za ovaj proces je sezonska sublimacija leda od ugljikovog dioksida.

Proljeće na crvenom planetu

Kao i Zemlja, Mars ima godišnja doba zbog svog nagiba osi, no sezonske promjene na njemu izgledaju potpuno drugačije. Tijekom iznimno hladne zime, ugljikov dioksid iz atmosfere smrzava se i prekriva polarna područja slojem suhog leda. S dolaskom proljeća taj se led ne topi u tekućinu, nego sublimira - prelazi izravno u plinovito stanje.

Eksplozivni mehanizam

Taj je proces prilično dinamičan. Sunčeva svjetlost, iako slaba na toj udaljenosti, prodire kroz prozirni sloj leda i zagrijava tlo ispod njega. Zbog toga se led počinje topiti i sublimirati s donje strane, stvarajući džepove plina pod pritiskom. Kada pritisak postane prejak, plin eksplozivno izbija na površinu kroz pukotine u ledu i pritom izbacuje tamni pijesak. Dok taj pijesak klizi niz padine dina, ostavlja tamne tragove koji iz zraka izgledaju kao drveće.

Dokazi zabilježeni iz orbite

Da nije riječ samo o teoriji, potvrđuje i sama snimka iz 2008. godine. Na njoj je kamera HiRISE zabilježila oblak prašine koji se podigao u trenutku dok se materijal spuštao niz dinu. U studiji objavljenoj 2011. godine, tim predvođen planetarnom znanstvenicom Candice Hansen-Koharcheck s Instituta za planetarne znanosti usporedio je snimke polarnih dina prikupljene tijekom nekoliko marsovskih godina. Analiza je otkrila značajne promjene u krajoliku. Na nekim su se dinama formirali novi jarci, dok su se u podnožju drugih stvorili svježi nanosi pijeska. Mjerenja pet dina pokazala su da su se rubovi njihovih padina pomaknuli između 2,2 i 4,7 metara unutar jedne marsovske godine.

Dolaskom ljeta, sav led nestane, a time i tamne pruge. Vjetrovi tada ponovno oblikuju dine i poravnavaju njihove padine. S povratkom zime, krajolik se ponovno smrzava i cijeli se ciklus priprema za ponavljanje. Svakog proljeća tako nastaje ista iluzija - prolazna, nestvarna šuma na drugom svijetu.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata