Što donosi prva razvojna strategija FBiH

FBiH planira jačati IT sektor i javne investicije te reformirati poreznu politiku

06.04.2021.
u 16:27

Federacija BiH dobila je svoju prvu strategiju razvoja koja se odnosi na razdoblje od 2021. do 2027. godine. Entitetska Vlada objavila je kako je riječ o integriranom, multisektorskom strateškom dokumentu koji definira javne politike i usmjerava socioekonomski razvoj na teritoriju FBiH u idućih sedam godina. Ona je osnova za izradu mandatnih i godišnjih programa rada Vlade FBiH i drugih strateških dokumenata, piše Večernji list BiH.

Tehnološki parkovi

Njome su definirana četiri strateška cilja i 18 prioriteta, a unutar ciljeva i prioriteta definirano je 78 mjera za provedbu. Kao prvi cilj naveden je ubrzan ekonomski razvoj utemeljen na povećanju produktivnosti i zaposlenosti, a drugi prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj. Kao treći naznačen je resursno učinkovit i održiv razvoj, a kao četvrti ubrzan društveni i ekonomski razvoj uz istodobno postizanje okolišne održivosti.

Izdvojeno je i devet ofenzivnih mjera koje najznačajnije utječu na rast gospodarstva i zaposlenosti, što je razlika u odnosu na sve dosadašnje strateške dokumente u FBiH. Puna provedba tih devet mjera donosi rast BDP-a od 9,2 do 13,7 posto godišnje. Prema procjenama, za provedbu tih mjera nužno je osigurati oko 530 milijuna KM tijekom sedam godina, odnosno 75 milijuna KM godišnje.

Potrebe za informatičkim stručnjacima u EU do 2023. godine su 2 milijuna informatičara godišnje. IT sektor u FBiH, s polovinom resursa (poslovna imovina po zaposlenom iznosi 49% od prosjeka gospodarstva), ostvaruje gotovo šest puta veći profit (560%) od prosjeka gospodarstva. Taj sektor je među rijetkima u BiH čiji su proizvodi i usluge po kvaliteti u rangu najrazvijenijih zemalja. Ilustracije radi, 2012. godine udio IT sektora u Kini iznosio je 4%, a 2018. čak 30%, što znači kako je to sektor budućnosti.

Umjetna inteligencija doprinosi ekonomskom rastu posredstvom povećanja produktivnosti rada, širenja inovacija, pomaganja stvaranju novih proizvoda i usluga, povećanja tražnje klijenata i novih izvora prihoda. U okviru mjere za razvoj umjetne inteligencije (UI), u strategiji se predviđa formiranje Instituta za UI i nabavu platforme za UI na razini FBiH.

Planirano je i formiranje fonda za tehnologije, istraživanje i razvoj, kao i formiranje znanstveno-tehnoloških parkova na razini županija. Izvršni tim razgovarao je s jednim brojem gospodarstvenika i oni nemaju ništa protiv toga da na svaku jednu marku iz proračuna gospodarstvenici ulože jednu marku kao početni kapital za rad tog fonda. U okviru znanstveno-tehnoloških parkova vršila bi se istraživanja i inovacije s konkretnom primjenom u proizvodnom procesu. Ti parkovi bili bi specijalizirani i formirani po načelu interesa i komparativnih prednosti županija. Svaki znanstveno-tehnološki park bio bi na usluzi cijeloj FBiH.

- Rasterećenje gospodarstva trebalo bi izvršiti na neutralnom načelu, pri čemu bi javni prihodi od izravnih poreza po osnovi smanjenja doprinosa po osnovi rada bili nadoknađeni porezima koji ne opterećuju gospodarstvo. Ekonomski rast i rast zaposlenosti, koji bi proistekao iz smanjenja opterećenja po osnovi plaća, donio bi značajan rast javnih prihoda u budućnosti. Javna poduzeća jedan su od motora razvoja svakoga gospodarstva. Na njih se granaju mikro, mala i srednja poduzeća te na taj način doprinose ekonomskom rastu posredstvom rasta broja privatnih tvrtki i opstanka postojećih. Javna poduzeća nužno je restrukturirati na temelju načela korporativnoga upravljanja, koja se primjenjuju u razvijenim zemljama, piše u predloženoj strategiji.

Nove institucije

Nužno je, navodi se, uvesti nove financijske institucije (štedionice, štedno-kreditne zadruge...), mehanizme (projektne financije i sl.) i instrumente (komercijalne obveznice i sl.) radi mobiliziranja štednje i pokretanja cijelog spektra investicijskih projekata. Zagovara se i povećanje javnih investicija kao pravi put poticanja ekonomskog rasta u FBiH. Procjene OECD-a pokazuju da 1 euro javnih investicija u zemljama u razvoju donosi u prvom tromjesečju rast BDP-a za 0,6 eura, a na dugi rok donosi rast BDP-a za 1 euro, odnosno onoliko koliko iznose javne investicije.•

 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije