Kako će se i u kojem obujmu Federacija BiH nastaviti zaduživati na vanjskom tržištu, ključno je pitanje koje obrađuje Strategija upravljanja dugom od 2024. do 2026., dokument koji, osim konstatiranja iznosa dugovanja (unutarnjeg i vanjskog), otkriva i projekciju nastavka angažiranja vanjskih financiranih sredstava, ali i uz detalje razrađuje ciljeve upravljanja dugom Vlade Federacije BiH koji su definirani kroz osiguranje financijskih sredstava za financiranje vladinih potreba uz prihvatljive trikove i rizike u srednjem i dugom roku, kao i kroz razvoj domaćeg tržišta vrijednosnih papira. FBiH kroz ovaj dokument definira i četiri moguće strategije financiranja potreba, pri čemu je svaka od njih testirana na iznenadne promjene u smislu kamatnih stopa i deviznih tečajeva.
Kapitalne investicije
Vanjska financijska sredstva koja Federaciji BiH već stoje na raspolaganju i planira ih angažirati u razdoblju od 2024. do 2026. procjenjuju se na milijardu i 525,35 milijuna KM (861,76 milijuna američkih dolara). Uzimajući u obzir ciljeve definirane ovom strategijom, troškove i rizike ugovaranja zajmova, Federacija BiH će nastaviti sa zaduživanjem kod međunarodnih financijskih institucija, a procjene upućuju na to da bi se većina planiranih potreba za financiranje kapitalnih investicija mogla zadovoljiti financiranjem iz ovih izvora, dok bi se manji dio potreba, koji se odnosi na refinanciranje dijela postojećeg vanjskog duga, trebao pokriti izdanjem obveznica na međunarodnom tržištu kapitala.
Uvidom u pregled ugovorenih i planiranih vanjskih izvora financiranja vidljivo je kako se najveći dio odnosi na zajam kod Europske investicijske banke (EIB), i to 341,51 milijun dolara, a koji uključuje poček od 4 do 5 godina. Slijedi zajam kod Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) s iznosom od 227,63 milijuna dolara i uz poček od tri do pet godina, dok treće mjesto zauzima IBRD s iznosom od 178,18 milijuna dolara te poček od 5 do 10 godina.
Sredstva Kuvajtskog fonda iznose 32,95 milijuna dolara (poček 5 godina), a slijede CEB s 31,21 milijun te počekom od pet godina, OPEC fond s 27,62 milijuna i počekom od 10 godina te KfW sa 17,42 milijuna dolara uz poček od dvije i pol do deset godina. Ostatak čine zajmovi IFAD-a (3,95 milijuna dolara i poček od 10 godina), Saudijskog fonda (1,14 milijuna dolara i poček od pet godina) te ostala sredstva.
Kada govorimo o uvjetima pod kojima BiH dobiva sredstva, važan je niz čimbenika, uključujući i makroekonomske okvire, a u tom kontekstu navodi se i kako su srednjoročni izgledi za ekonomije zapadnog Balkana pozitivni pod uvjetom provođenja strukturnih reformi te ubrzanja procesa zelene tranzicije i ulaganja u područje energetske učinkovitosti u skladu sa Zelenom agendom za zapadni Balkan.
Stabilni izgledi
Na uvjete financiranja na vanjskom tržištu značajno utječe globalni kreditni rejting države koji svrstava BiH u skupinu zemalja s visokim kreditnim rizikom iako je najnovija ocjena agencije Standard & Poor's povećala kreditni rejting (ranije bio B/pozitivni izgledi). Dvije najveće globalne agencije za kreditni rejting Moody's i Standard & Poor's dodijelile su prvi kreditni rejting Federaciji BiH na inicijativu Federalnog ministarstva financija. Nakon što je 14. svibnja 2024. Moody's dodijelio ocjenu Federaciji BiH B3 sa stabilnim izgledima, 27. svibnja 2024. je i agencija Standard & Poor's potvrdila stabilne izglede Federacije BiH uz ocjenu B+/B. U objavljenim izvješćima obje agencije navode kako stabilni izgledi odražavaju kapacitet Federacije BiH da očuva svoju solidnu financijsku poziciju sa sličnom razinom duga u sljedeće dvije godine te očekuju da će ekonomski oporavak podržati rast fiskalnih prihoda i da će inflacija prestati vršiti pritisak na operativnu potrošnju. Uz to, ključni čimbenici koji su utjecali na ocjenu kreditnog rejtinga FBiH su dobra interna pozicija likvidnosti Federacije BiH, njezin pristup domaćem kratkoročnom financiranju i skupini međunarodnih kreditora koji bi trebali osigurati dovoljnu likvidnost za pokriće godišnje otplate duga.
Otvori KEKS Pay
