Hrvatska priprema izgradnju novih dionica autoceste A1 prema Dubrovniku, čime se približava realizaciji jednog od svojih najvažnijih infrastrukturnih ciljeva –povezivanju krajnjeg juga zemlje s ostatkom hrvatske autocestovne mreže, bez prolaska kroz teritoriju Bosne i Hercegovine.
Riječ je o nastavku velikog prometnog projekta koji je dobio poseban značaj izgradnjom Pelješkog mosta, a kojim Hrvatska želi osigurati kontinuiranu cestovnu vezu prema Dubrovniku preko vlastite teritorije, piše BiznisInfo.ba.
No, iako je jedan od glavnih ciljeva zaobilaženje teritorije BiH, nova autocesta mogla bi imati veliki značaj i za građane Bosne i Hercegovine, posebno one koji putuju iz Neuma prema Dubrovniku.
Naime, dio buduće autoceste prolazit će neposredno uz granicu BiH, u zaleđu jadranske obale, na pravcu između Neuma i Dubrovnika. Time bi se mogla značajno skratiti vožnja između ova dva grada, ali i olakšati putovanje prema Dubrovniku iz drugih dijelova Hercegovine.
Kako se vidi na karti koju je pripremio BiznisInfo.ba, dvije dionice za koje su nedavno otvorene ponude nalaze se na prostoru između Rudina, Slanog i Mravinjca, u neposrednoj blizini granice Bosne i Hercegovine.
Prva dionica, Rudine – Slano, duga je oko devet kilometara i prolazi zaleđem obale između područja Stona i Slanog. Druga, Slano – Mravinjac, duga je oko 11,5 kilometara i nastavlja se dalje prema Dubrovniku.
Ove dionice predstavljaju dio budućeg autocestovnog pravca koji će povezivati područje Metkovića, Pelješca i dubrovačkog primorja. Za razliku od postojeće Jadranske magistrale, koja prati obalu i prolazi kroz brojna naselja, nova autocesta bit će položena uglavnom kroz zaleđe, s ciljem omogućavanja bržeg i sigurnijeg prometa.
Zašto je ova cesta važna i za Neum
Iako se radi o hrvatskom projektu, njegov značaj ne završava na državnoj granici. Neum je jedini bosanskohercegovački grad na Jadranskom moru, a Dubrovnik jedno od najvažnijih turističkih i prometnih središta na jugu Hrvatske.
Putovanje između ova dva grada danas se uglavnom odvija Jadranskom magistralom, koja prolazi kroz priobalna naselja i tokom turističke sezone često je opterećena velikim brojem vozila. Nova autocesta prolazit će kroz zaleđe ovog područja i omogućit će da putovanje prema Dubrovniku bude znatno brže.
Za vozače koji putuju iz Neuma to bi moglo značiti osjetno kraće vrijeme putovanja, posebno u ljetnim mjesecima kada su gužve na priobalnim cestama najveće. Važno je naglasiti da sama autocesta neće prolaziti kroz Neum, nego hrvatskom teritorijom u njegovoj blizini.
Ipak, položaj buduće trase pokazuje da bi od projekta, koji je prvenstveno zamišljen za povezivanje hrvatske teritorije, značajnu korist mogli imati i putnici iz Bosne i Hercegovine.
Skoro milijardu KM za samo 20 kilometara
Posebnu pažnju ovom projektu daje činjenica da se u utrci za izgradnju dvije dionice nalazi i velika bosanskohercegovačka građevinska kompanija Euro-Asfalt iz Sarajeva. Euro-Asfalt je zajedno s hrvatskim partnerom Texo Moliorom predao ponude za izgradnju obje dionice, ukupne vrijednosti gotovo milijardu KM.
Za dionicu Rudine – Slano konzorcij je ponudio 258,99 milijuna eura, odnosno više od 506 milijuna KM. To je bila najniža ponuda među sedam pristiglih. Za susjednu dionicu Slano – Mravinjac ponuda istog konzorcija iznosila je 248,50 milijuna eura, čime je zauzeo drugo mjesto prema ponuđenoj cijeni, iza indijskog Afconsa.
Ukupno je riječ o 507,5 milijuna eura ili približno 992,5 miliona KM, bez PDV-a. S obzirom na to da su dvije dionice ukupno duge oko 20,5 kilometara, prosječna ponuđena cijena izgradnje iznosi približno 48,4 milijuna KM po kilometru.
To ove dionice svrstava među izuzetno skupe cestovne projekte, što je povezano sa zahtjevnim terenom dubrovačkog zaleđa, gdje gradnja autoceste podrazumijeva složene građevinske zahvate.
Pelješki most bio je samo dio velikog projekta
Izgradnja Pelješkog mosta predstavljala je povijesni korak u povezivanju juga Hrvatske s ostatkom zemlje, jer je omogućila cestovno putovanje prema Dubrovniku bez prelaska preko teritorije Bosne i Hercegovine kod Neuma. Međutim, most i pristupne ceste nisu riješili pitanje autocestovne povezanosti Dubrovnika.
Autocesta A1 i dalje završava znatno sjevernije, a vozači prema Dubrovniku nastavljaju putovanje magistralnom cestom. Zbog toga je nastavak A1 prema Dubrovniku jedan od ključnih preostalih infrastrukturnih projekata na hrvatskom jugu.
Prema planovima Hrvatskih autocesta, budući pravac uključuje niz novih dionica i čvorišta kojima će se povezati postojeća autocestovna mreža s dubrovačkim područjem.
Posebno važan dio tog pravca upravo su dionice Rudine – Slano i Slano – Mravinjac, koje prolaze kroz dubrovačko primorje, u neposrednoj blizini Bosne i Hercegovine. Njihova realizacija mogla bi značajno promijeniti način putovanja između Metkovića, Pelješca, Neuma i Dubrovnika.
Sarajevska kompanija u konkurenciji sa svjetskim gigantima
Za Euro-Asfalt ovi tenderi predstavljaju priliku za učešće u jednom od najvećih aktuelnih cestovnih projekata u Hrvatskoj. Sarajevska kompanija, zajedno s Texo Moliorom, nadmeće se s velikim međunarodnim građevinskim grupama, među kojima su indijski Afcons, kineski CRBC i CCECC, turski Cengiz i Özaltın te austrijski Strabag.
Ipak, otvaranje ponuda ne znači i konačnu dodjelu ugovora. Hrvatske autoceste trebaju završiti pregled i ocjenu pristigle dokumentacije, nakon čega će biti poznati izvođači.
Ukoliko Euro-Asfalt dobije jedan ili oba posla, sarajevska kompanija mogla bi sudjelovati u izgradnji autoceste koja će trajno promijeniti prometnu povezanost krajnjeg juga Hrvatske, ali i otvoriti mogućnost znatno bržeg putovanja između jedinog bh. grada na moru i Dubrovnika.
Otvori KEKS Pay
