Nakon što su 25. lipnja ove godine na javnoj raspravi izneseni zaključci presude Velikog vijeća kojom je odbačena tužba Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine, Europski sud za ljudska prava objavio je kompletan pisani tekst u kojem je navedeno da je apelant prekršio granicu dopuštene kritike i pokazao nepoštovanje prema Sudu, priopćeno je.

Slaven Kovačević se žalio da su izborna pravila za Dom naroda i Predsjedništva BiH diskriminatorna jer mu zbog etničke pripadnosti i mjesta prebivališta nisu omogućila da glasa za kandidate po svom izboru na izborima 2022. godine.

U vezi s Predsjedništvom, Sud je zaključio da nije dokazano da je Kovačević bio žrtva diskriminacije jer su birači iz oba entiteta jednako zastupljeni i jednako spriječeni da glasaju izvan svog entiteta, navedeno je u presudi.

Većinom glasova, Sud je utvrdio da je Kovačević tijekom postupka iznio neosnovane i uvredljive optužbe na račun suca, bivšeg predsjednika Suda, agenata vlade BiH i visokog predstavnika. Time je, prema Sudu, prešao granicu dopuštene kritike i pokazao nepoštovanje prema instituciji kojoj se obratio.

Sud je prihvatio prigovor vlade na prihvatljivost podneska smatrajući da je podnositelj zlouporabio pravo podnošenja zahtjeva i da nije imao status oštećenog.

Posebno je utvrđeno da su zahtjevi podnositelja imali za cilj izmjenu ustavne i izborne strukture Bosne i Hercegovine – navodno u općem javnom interesu – a ne zaštitu njegovih individualnih prava zajamčenih konvencijom i njenim protokolima.

Sud je naglasio da izborni sustav u BiH proizlazi iz Dayonskog mirovnog sporazuma i da reflektira entitetsku strukturu. Nejednakosti koje je isticao nisu se odnosile na njega osobno niti je dokazao konkretan negativan efekat na njegovo pravo glasa.

Većinom glasova sudaca, Sud je ocijenio i da Kovačević nije dokazao da je diskriminiran osobno. Njegova žalba je u suštini bila zahtjev za promjenu izbornog i ustavnog sustava BiH u cjelini – uvođenje jedinstvene izborne jedinice, a ne zaštita individualnih prava.

U zaključku je navedeno da je aplikacija odbačena kao nedopuštena jer je došlo do zlouporabe prava na individualnu aplikaciju, kao i da podnositelj nije imao status žrtve diskriminacije.

Ranijom presudom je Europski sud za ljudska prava odlučio da je Bosna i Hercegovina prekršila zabranu diskriminacije iz Europske konvencije o ljudskim pravima.

Davor Bunoza, ministar pravosuđa BiH

Europski sud za ljudska prava nikada nije osporio konstitutivne narode

Pravni stručnjak “potopio” zagovornike unitarizma

Presuda dokazala da je Kovačević mijenjao nacionalnost, a pravni zastupnik Marko stav

Krajem kolovoza  2022. godine, Slaven Kovačević je podnio apelaciju Europskom sudu za ljudska prava u kojoj je objasnio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih kriterija, koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamenta BiH i Predsjedništvo BiH, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru.

On je u obrazloženju naveo da za člana Predsjedništva iz reda Srba mogu glasati samo građani s prebivalištem u Republici Srpskoj, dok su narodi u Federaciji ograničeni na izbor Bošnjaka i Hrvata te da se građani iz reda Ostalih ne mogu ni kandidirati.

Nakon godinu dana odlučivanja, Sud je utvrdio da trenutni politički sustav daje prednost etničkoj zastupljenosti u odnosu na političke, ekonomske, društvene, filozofske i druge faktore, što pojačava etničke podjele u zemlji i potkopava demokratski karakter izbora.

Konstitutivni narodi očito uživaju povlašten položaj u sadašnjem sustavu, navedeno je u ranijoj presudi, priopćio je BIRN.

HZMO uputio važan poziv dijelu građana: Ovaj zahtjev trebate podnijeti do 1. ožujka 2026.