EU u pandemiji “na mala vrata” pušta i nove vrste genetski modificiranog sjemena da dodatno “začini” europsko meso pa i drugu hranu, a udio GMO-a u hrvatskim proizvodima i na hrvatskim poljima još je zanemariv, piše u nedjelju Večernji list.
“Pandemijski maskenbal – zloporaba trenutačne javnozdravstvene panike kako bi se prodao rog pod svijeću”, slikovit je komentar prof. dr. sc. Valerija Vrčeka sa zagrebačkog Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta i člana Vijeća za GMO na činjenicu da je Europska komisija potkraj lanjske godine gotovo u tajnosti dopustila još jedan genetski modificirani proizvod u EU.
“Brak iz pakla”, kako su unazad nekoliko godina nazivali Bayerovu akviziciju omraženog američkog proizvođača pesticida i sjemenja Monsanta, izrodio je, naime, soju tržišnog imena XtendFlex, koja će sljedećih 10 godina biti na tržištu i na obiteljskim stolovima Europljana.
Iz EK tvrde da je ova genetski modificirana (GM) soja prošla sveobuhvatan postupak odobrenja, uključujući povoljnu znanstvenu ocjenu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA). Navodno je poboljšana verzija visokoprinosne GM soje Roundup Ready Xtend, koja uzgajivače još bolje brani od žilavih i otpornih korova.
“EU iskoristila pandemijsku zaslijepljenost i uvalila GMO soju na tanjur”
“Osim što je pristala na eliminaciju važnih javnozdravstvenih i ekoloških pitanja koja se postavljaju u javnosti, u znanstvenoj zajednici i građanskim udrugama, Europska je unija, točnije njezina vlada pod vodstvom Ursule von den Leyen, iskoristila pandemijsku zaslijepljenost medijskih prostora i Europljanima uvalila GMO soju izravno na tanjur. Nova soja otporna je na djelovanje čak triju herbicida – dikambe, glufozinata i glifozata. Te se kemikalije masovno upotrebljavaju tijekom uzgoja pa je takva GM soja neizbježno onečišćena kemijskim koktelom, kaže Vrček i ističe kako je ta odluka EK u potpunoj suprotnosti s rezolucijom koju je Europski parlament (EP) usvojio nekoliko mjeseci prije.
U tekstu rezolucije iznosi se niz važnih prigovora i argumenata kojima se tada najavljena odluka EK predstavljala lošom, nedemokratskom i dokumentom na rubu zakona.
