Naslovnica Vijesti

Endometrioza: 5 istina koje treba znati o vrlo čestoj kroničnoj bolesti

08. ožujka 2018. u 19:24 0 komentara 403 prikaza

Endometrioza je vrlo česta kronična bolest kod koje tkivo endometrija (unutarnji sloj maternice) raste izvan endometrija i miometrija maternice. Endometrioza može znatno utjecati na plodnost i na kvalitetu života, a što sve treba znati o ovoj bolesti rekla je ginekologinja Jasenka Grujić, piše Zadovoljna.hr. 

Endometriozu karakterizira rast sluznice maternice (endometrija) koja menstruira izvan maternice stvarajući, najčešće na jajnicima, ciste ispunjene gustim, čokoladnim sadržajem uz obilje priraslica uokolo.

Od endometrioze boluje oko 15 posto žena reproduktivne dobi, dakle to je bolest mlađih žena koje imaju menstruaciju. Javlja se u dvadesetim godinama te traje oko 25 godina. Endometrioza je bolest koja se katkada teško dijagnosticira, pa i to utječe na procjenu pojavnosti. Svakako, ranije se utvrđuje u onih žena koje imaju problem sa začećem, govori ginekologinja dr. sc. Jasenka Grujić.

Endometrioza nastaje retrogradnom menstruacijom zbog retrogradnih kontrakcija maternice pa stanice sluznice, odnosno endometrija dolaze u zdjelicu. 

Iako tu pojavu nalazimo i kod 70 posto žena, zbog greške imunološkog sustava i promijenjene funkcije stanica, uz promijenjeni odgovor tkiva na hormone dolazi do implantacije endometrija na "krivom mjestu" i pojave endometrioze kao lokalne, sterilne upale potrbušnice, ističe Grujić te navodi 5 istina o endometriozi koje je važno znati:

1. Endometrioza je bolest koja napreduje, pa su simptomi sve izraženiji tijekom vremena. Nažalost, od pojave prvih simptoma do početka liječenja prođe više godina.

Simptomi se mogu pojavljivati ciklički i ne moraju biti povezani samo s endometriozom. Kroničnu zdjeličnu bol i bolne menstruacije imaju skoro sve pacijentice s endometriozom, obilne menstruacije i bolni snošaj ima više od 60 posto oboljelih, oko 80 posto ima bolove pri stolici i nadutost, a neplodno je 20 do 30 posto oboljelih, kaže dr. Grujić.

2. Dijagnoza endometrioze postavlja se kombinacijom više metoda, od iscrpne anamneze, dakle podataka o simptomima, palpacijskog pregleda, laboratorijskih pretraga (biljeg CA125 koji je blago povišen) i ultrazvuka. 

Ultrazvučni aparati nove generacije značajno su doprinijeli preciznosti dijagnoze iako se ultrazvukom ne mogu vidjeti sitne promjene i priraslice. Magnetna rezonancija odlična je dopuna ultrazvučnom nalazu. Potpuno sigurna dijagnoza postavlja se laparoskopijom, endoskopskom kirurškom metodom kojom se uvođenjem laparoskopa kroz pupak mogu vidjeti promjene, a većinu i odstraniti.

Endometrioza jest benigna bolest, ali svojom simptomatologijom i utjecajem na plodnost bitno utječe na kvalitetu života, pa je zabrinutost na mjestu, napominje Grujić.

Čak 30 do 40 posto neplodnih žena boluje od endometrioze, a uznapredovala bolest povisuje rizik od neplodnosti. Minimalno izražena endometrioza ne povezuje se s neplodnošću. Endometrioza ne povećava rizik od spontanog pobačaja. 

3. Čim dijagnosticiram endometriozu, savjetujem liječenje i redoviti nadzor promjena. Naravno, nužan je individualizirani pristup, a ženama koje žele zanijeti savjetujem trudnoću.

Žena ima autonomiju u odabiru liječenja i načina života, a liječnicima je dužnost dati dobru informaciju o bolesti i mogućnostima liječenja, govori Grujić.

4. Endometrioza se liječi individualiziranim pristupom. Brojne su mogućnosti liječenja, bez suglasja u liječnikoj struci o optimalnom pristupu. Endometrioza se liječi kirurški i medikamentozno ili njihovom kombinacijom.
Kirurško liječenje savjetuje se ženama koje imaju uznapredovalu bolest i/ili promjene (endometriome) veće od 4 centimetara u promjeru.

Kombinirana oralna kontracepcija najbolji je način liječenja bolova u žena koje imaju endometriozu. Savjetuje se produženi način uzimanja bez sedmodnevnih pauzi tijekom šest mjeseci ili duže. 

Postoperativna primjena kombiniranih oralnih kontraceptiva redovita je prihvaćena praksa koja prevenira ponovnu pojavu endometrioma. Također se uspješno primjenjuju gestageni, hormoni koji nemaju rizike, od naprimjer troboembolija, ali imaju česte nuspojave (probojna krvarenja). Liječenje je najčešće dugotrajno, ovisi o stupnju bolesti, dobi i želji za trudnoćom. 

5. Mnogi vjeruju da se endometrioza može u potpunosti izliječiti, što nije točno. Mogu se bitno umanjiti ili čak skoro potpuno eliminirati simptomi, kirurškim putem reducirati promjene i očuvati plodnost, ali ipak endometriozu valja promatrati kao kroničnu upalnu bolest koja napreduje. Stoga je redoviti ginekološki, posebno ultrazvučni nadzor nužan. 

Također valja znati, na što ne misle ni mnogi liječnici, da oko 38 posto djevojaka ima prve simptome prije 15. godine života, u prvome redu bolnu menstruaciju i bol u maloj zdjelici, ističe ginekologinja Jasenka Grujić.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.