Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Dosta ratnog huškanja, mi štitimo sigurnost BiH

09. kolovoza 2022. u 21:45 0 komentara 1096 prikaza

Sjedinjene Države podržavaju visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta i mandat mu dopušta da nemeće rješenja kad je to potrebno. Podržavamo njegove izmjene. Također, odbacujemo bilo kakve reference na sukobe i na rat. Rata u Bosni i Hercegovini neće biti. Međunarodna zajednica jedinstvena je u zaštiti sigurnosti Bosne i Hercegovine, istaknuo je posebni američki izaslanik za zapadni Balkan Gabriel Escobar na brifingu za novinare.

Važan dio Daytona

- Mislimo da je visoki predstavnik važan dio Daytona i zato ga podržavamo i mi i Kvinta (neformalna skupina koju čine SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Italija, nap.a.). Također, smatramo da mu mandat dopušta da nameće rješenja kada je potrebno. Neprekidno radimo s njim pokušavajući provesti neke od odluka koje je donio kako bismo bili sigurni da one stvaraju više stabilnosti i prilika za integraciju - rekao je Escobar.

Što se tiče nedavne odluke o nametanju izmjena izbornog procesa, SAD ih podržava, dodao je, te naveo što se njima dobiva.

- Te će promjene eliminirati govor mržnje, regulirat će korištenje javnih resursa za stranačku korist i stvoriti određenu transparentnost u procesu - kazao je. Na pitanje kako komentira reakcije dijela političara, prvenstveno iz bošnjačkih redova, i javnosti, bio je vrlo oštar.

- Ne slažem se s dijelom retorike koja je za neke političke stranke proizišla iz toga. Izbore trebamo iskoristiti kao priliku za jačanje demokracije u Bosni i Hercegovini i stvaranje mirne tranzicije vlasti između onih koji su izabrani i onih koji nisu izabrani. I stoga odbacujemo bilo kakve reference na sukobe i na rat. Moram još jednom ponoviti da rata u Bosni i Hercegovini neće biti. Međunarodna zajednica je jedinstvena u zaštiti sigurnosti Bosne i Hercegovine. Imamo mirovne snage. Te će mirovne snage ostati u BiH. Stoga potičem čelnike političkih stranaka svih strana da se suzdrže od komentara koji povećavaju napetosti u zemlji - zaključio je.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo je tehničke izmjene izbornog zakona, odnose se na poboljšanja kontrole i organizacije izbornog procesa s ciljem sprečavanja izbornih prijevara, dok će ostale mjere vezane za zakon i ustav ostati na čekanju.

Posljednja brana, pravi hrvatski Alamo za političko očuvanje Hrvatima u BiH je Dom naroda. Zbog toga je, nakon što je Schmidt nagovijestio dalje moguće intervencije kako bi se makar djelomično spriječile zloporabe s izborom nacionalnih predstavnika Hrvata u Domu naroda, pokrenut pravi agitpropovski bošnjački stroj.

Uz političare i medije iz BiH, prednjače u tome ugledni Bošnjaci poput Adisa Ahmetovića iz Bundestaga, baronese Arminke Helić iz Londona, ali i ratnohuškački aktivisti poput Reufa Bajrovića ili pak Emira Suljagića koji se ne ustručavaju iznositi laži te nastavljaju i dalje ocrnjivati Hrvate kao proputinovski, antimuslimanski ili pak antižidovski orijentirane. Sve to začinio je politički čelnik Bakir Izetbegović ratnohuškačkim istupima s ciljem sprečavanja izbornih reformi, koje bi pak spriječile bošnjačku politiku da učini ono što je po identičnoj matrici pri raspadu Jugoslavije činio Slobodan Milošević. Stoga je, kao što smo spomenuli, posljednja brana za političko očuvanje Hrvatima u BiH upravo Dom naroda. Zbog toga su toliko snažni pritisci bošnjačkih političara da se spriječe Hrvati kako bi izabrali presudan broj izaslanika ili pak zahtjevi da se smanje ovlasti te institucije. Izmjene koje je najavio Schmidt trebale bi makar djelomično smanjiti mogućnost da četiri puta brojniji Bošnjaci biraju presudan broj hrvatskih izaslanika, šest od ukupno 17 koliko broji svaki klub konstitutivnih naroda. Čak i s tim izmjenama Bošnjaci bi birali četiri ili pet izaslanika po svojoj mjeri. Zloporabe s izborom Hrvata i uspostavu vlasti uz ignoriranje gotovo čitavog jednog naroda omogućio je bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch koji je 2002. obesmislio ulogu konstitutivnih naroda. Taj austrijski diplomat pravdao se potrebom provedbe odluke Ustavnoga suda BiH iz 2000. o konstitutivnosti naroda. No upravo je tada učvrstio podjelu zemlje jačajući poziciju Bošnjaka u Federaciji BiH i Srba u Republici Srpskoj.

Vrijednost mandata

Hrvatima je pak ostala borba za opstanak budući da su u manjinskom položaju u oba entiteta premda imaju po Daytonskom sporazumu zajamčenu konstitutivnu – jednakopravnu poziciju. Uz ukidanje pariteta u izvršnoj vlasti, što je bilo na štetu Hrvata, on je ovlastio trećinu kluba u Domu naroda iz svakoga naroda da može izabrati izvršnu vlast, a ne natpolovičnu što je bilo pravilo do njegovih izmjena Ustava. Sada je situacija takva da se iz svake od deset županija bira po jedan Hrvat u federalni Dom naroda. Čak i iz Bosansko-podrinjske županije u kojoj živi samo 0,004 posto Hrvata u odnosu na njihov ukupni broj u Federaciji BiH. Radi usporedbe, iz Posavske županije također se bira jedan hrvatski izaslanik iako tamo živi 33.600 Hrvata te čine 6,8 posto ukupnog broja Hrvata u BiH. U odnosu na županiju čije je sjedište Goražde, to je razlika od 1400 puta u vrijednosti mandata.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.