Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održan je stručni skup pod nazivom “Od police do aplikacije - može li cijena biti ista?” u organizaciji Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i GS1 BiH. Događaj je okupio predstavnike institucija, akademske zajednice, trgovaca i organizacija za zaštitu potrošača, studenata i učenika kako bi se otvorio stručan i konkretan dijalog o transparentnosti cijena, digitalizaciji tržišta i ulozi novih alata u zaštiti građana.
 

Moraju dostaviti popise

Uvodno predavanje održala je Nevena Kravec-Stevanović iz GS1 BiH, stavljajući poseban fokus na značaj standardizacije i jedinstvene identifikacije proizvoda kao osnovnog preduvjeta da bi sustav za usporedbu cijena uopće mogao funkcionirati pouzdano i točno. Istaknula je da se ozbiljna usporedba cijena može vršiti samo ako smo sigurni da se u različitim trgovinama uspoređuje upravo isti proizvod. Kaže i kako prefiks “387” ne znači nužno da je proizvod domaći, već da se podrijetlo proizvoda mora utvrđivati na osnovi deklaracije.

Poseban fokus panela bio je na najavljenoj aplikaciji Federalnog ministarstva trgovine za usporedbu cijena “Usporedicijene.ba”, koja bi u idućem razdoblju trebala postati jedan od najvažnijih digitalnih alata za informiranje potrošača u Federaciji BiH. Govoreći o ovoj inicijativi, Medina Čorda, pomoćnica ministra za unutarnju trgovinu i zaštitu potrošača, istaknula je da je osnovni cilj razvoja aplikacije pomoć građanima, ali i stvaranje ravnopravnijeg tržišta kroz veću transparentnost cijena. Naglasila je da je aplikacija trenutačno u testnoj fazi te da se njezin početak primjene očekuje nakon isteka mjere “zaključane cijene”, koja je produljena do 1. svibnja. U početnoj fazi aplikacija će obuhvatiti između 4000 i 5000 proizvoda, a obveza će se odnositi na sve trgovce koji će Ministarstvu morati dostaviti popise svih prodajnih objekata - supermarketa, hipermarketa i samoposluga - čija površina prodajnog prostora prelazi 401 m². Za te objekte trgovci će imati zakonsku obvezu dostavljati cijene proizvoda koje Ministarstvo odredi.
 

Modeli kupnje i tržište

Govoreći iz kuta trgovca, Almedin Kadrić pozdravio je razvoj aplikacije, ali je istodobno uputio na niz praktičnih i tehničkih pitanja koja će biti presudna za njezinu stvarnu funkcionalnost. Naglasio je da je u Ustavu BiH tržište definirano kao slobodno tržište te da dugoročno ograničavanje cijena nije mjera koja može donijeti kvalitetne rezultate. Kao jedan od izazova naveo je i pitanje utvrđivanja je li proizvod domaći. Uputio je i na problem sinkronizacije cijena u razdoblju od ponoći do 4 sata, imajući u vidu da se cijene mogu mijenjati i tijekom dana, ali i na potrebu da aplikacija predvidi informaciju o tome ima li proizvoda na stanju ili ne. Marin Bago iz Udruge Futura podržao je razvoj aplikacije, ocjenjujući da predstavlja dobru i korisnu mjeru za potrošače jer im daje mogućnost unaprijed provjeriti cijene proizvoda koji ih zanimaju i lakše planirati vlastitu potrošnju. Ipak, upozorio je da očekivanja treba postaviti realno jer potrošači neće obilaziti više trgovina zbog svakog pojedinačnog proizvoda, posebno ako se uzme u obzir i rast cijene goriva, što izravno utječe na krajnji trošak kupnje.

Naglasio je da svaki grad nema veliki trgovinski centar, zbog čega se i o toj teritorijalnoj i tržišnoj neujednačenosti mora voditi računa prilikom sagledavanja stvarnog dometa aplikacije. Njegova poruka bila je da aplikacija može biti vrlo koristan alat, ali samo ako se koristi kao pomoć pri donošenju racionalnijih odluka, a ne kao idealiziran model kupnje bez ograničenja iz stvarnog života. Slično tome, prof. dr. sc. Marija Čutura pozitivno je ocijenila cijelu inicijativu, ali je uputila na važan društveni aspekt njezine primjene, a to je generacijski jaz u korištenju suvremenih tehnologija. Istaknula je da će uspjeh aplikacije ovisiti ne samo o tehničkoj ispravnosti sustava nego i o tome koliko će građani biti upoznati s njezinom svrhom i načinom korištenja.

Posebno je upozorila da bi nepodudaranje cijena između aplikacije i onih na polici moglo već na samom početku narušiti povjerenje građana, što ne bi bilo dobro ni za potrošače ni za trgovce. Prof. dr. Igor Živko poručio je da transparentnije cijene ne znače kontrolirano tržište, nego zdraviju i pošteniju konkurenciju, više informacija za građane i uređenije tržišno okruženje od kojeg dugoročno korist mogu imati i potrošači i trgovci. Upravo zato, poruka upućena trgovcima bila je da ovu aplikaciju ne trebaju promatrati kao prijetnju, nego kao priliku da budu prepoznati kao transparentni i odgovorni sudionici na tržištu.•

Velike promjene za umirovljenike: Tko sve može u prijevremenu mirovinu i što to znači za vaš novčanik?