Optimistični scenarij po kojem je BiH trebala dobiti kandidacijski status za članstvo u Europskoj uniji od sredine ove godine, odnosno do 1. srpnja, pokazao se nerealnim, piše Večernji list BiH. BiH danas, nažalost, nije ništa bliže tom cilju nego što je bila na početku ove godine. Odnosno u posljednjih godinu dana napravljeni su mali iskoraci, nije bilo vidljivog napretka.
Budućnost je u Uniji
BiH jednostavno ne ispunjava zahtjeve koje je pred nju postavila Europska komisija. Većina uvjeta iz 14 utvrđenih prioriteta za dobivanje kandidacijskoga statusa nije ispunjena, a kako stvari stoje, neće ni biti u dogledno vrijeme. Veća su nam prilika glasovi unutar EU-a koji pozivaju na ubrzanu proceduru prijma zemalja jugoistočne Europe u Uniju nego ispunjavanje uvjeta. Tako je, nakon non-papera koji je kreirala Hrvatska, a podržale Mađarska, Slovenija, Bugarska, Cipar i Grčka, vjetar u leđa pridruživanju BiH Uniji i non-paper u kojem su ministri vanjskih poslova Višegradske skupine i Austrija zatražili da se države i građani zapadnog Balkana uključe u službene razgovore o budućnosti Europske unije. Oni smatraju kako države ove regije trebaju imati pravo i mogućnost iskazati svoje stavove u pogledu budućnosti Europske unije s obzirom na to da imaju vrlo jasnu perspektivu članstva u Uniji. Vrlo je precizno navedeno da zapadni Balkan treba biti dio inicijative “Konferencija o budućnosti EU”, koja je pokrenuta unutar ovog bloka. Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli pozvao je da se dopusti državama zapadnog Balkana ulazak u Europsku uniju, nazivajući proširenje “pozitivnim projektom za mir i prosperitet”.
Čekaju se reforme
- Proširenje može donijeti ogromne koristi, kako regiji tako i Europi u cjelini, te pomoći osigurati stabilan, prosperitetan i miran kontinent. Reforme još uvijek trebaju biti provedene u svakoj od ovih zemalja - istaknuo je predsjednik EP-a i dodao kako EU također mora održati svoja obećanja i prepoznati napredak.
Sve su to signali da EU nije zaboravio BiH i da, unatoč zastoju i zamoru u politici proširenja Unije, vrata ove asocijacije ostaju otvorena. Samo članstvo sigurno je daleko, ali integracijski napredak koji bi se ogledao u dobivanju statusa kandidata ne mora biti. Dogovor o reformi izbornog zakonodavstva bio bi znak da je BiH ipak u stanju rješavati svoje probleme. Bio bi to uspješno položen “ispit zrelosti” i za kandidacijski status. Uz donošenje nekoliko zakonskih rješenja iz drugih oblasti, izvjesno je kako bi put prema kandidacijskom statusu bio otvoren. Čak i unatoč nezainteresiranosti, pa i tihom protivljenju nekih zemalja zapadne i sjeverne Europe. BiH je zemlja koja najdulje čeka dobivanje kandidacijskoga statusa za ulazak u EU u odnosu na zemlje u regiji. Prioriteti koje BiH mora ispuniti raspoređeni su u nekoliko oblasti: “Demokracija/Funkcioniranje”, “Vladavina prava”, “Osnovna prava” i “Reforma javne uprave”. Iz Europske komisije u više su navrata poručili kako će BiH morati “temeljito poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir”. Do sada je u potpunosti ispunjen samo jedan od prioriteta. Riječ je onome koji se odnosi na osiguranje pravilnog funkcioniranja Parlamentarnoga odbora za stabilizaciju i pridruživanje. Usvajanjem izmjena Izbornog zakona BiH u srpnju prošle godine dijelom je ispunjen prioritet koji se odnosi na održavanje izbora u Mostaru. Djelomično je ispunjen i prioritet koji se odnosi na zabranu mučenja “ukidanjem upućivanja na smrtnu kaznu u Ustavu RS-a” i “imenovanjem nacionalnog mehanizma za prevenciju mučenja i nečovječnog postupanja”. Većina ostalih prioriteta daleko je od provedbe.
