Politički posve shizofrena situacija paralelnih svjetova nastavlja se u Bosni i Hercegovini. Dok državno pravosuđe pokušava disciplinirati čelnike Republike Srpske, predsjednika Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića zbog navodnog narušavanja ustavnopravnog poretka, oni neometano obavljaju poslove i najavljuju nove poteze “izvornog Daytona” - osnivanje entitetske granične policije, piše Večernji list BIH. Istodobno, ministri iz SNSD-a sudjeluju u radu državnoga Vijeća ministara BiH.
Granična policija RS-a
Iako je bilo objavljeno da je Sud BiH izdao nalog za raspisivanje središnje tjeralice za Miloradom Dodikom, Radovanom Viškovićem i Nenadom Stevandićem nakon što se nisu odazvali pozivima Tužiteljstva BiH na saslušanje, to se ipak nije dogodilo. Naime, Sud BiH je jučer izvanredno priopćio kako je trojici vodećih dužnosnika tek određen jednomjesečni pritvor. Međutim, kako su dužnosnici Republike Srpske na visokim pozicijama, realno je malo vjerojatno da će lokalne policijske snage provesti uhićenja. Sada bošnjačka strana očekuje da taj posao napravi EUFOR umjesto domaćih institucija. Raspisivanje međunarodne tjeralice, međutim, još nije pokrenuto, no ako se potvrdi da su osumnjičeni napustili BiH, Interpol bi mogao biti uključen. Posebna pozornost usmjerena je na Dodika, koji je za sutra najavio putovanje u Moskvu. Nenad Stevandić, prema dostupnim informacijama, već se nalazi u Beogradu, dok Radovan Višković nije napustio teritorij Republike Srpske. U slučaju uhićenja trojicu dužnosnika čeka jednomjesečni pritvor određen od Suda BiH. No, očito ne na teritoriju Republike Srpske. Kao odgovor na politički pritisak iz Sarajeva, u Palači Republike u Banjoj Luci održan je sastanak najvišeg vodstva entiteta, gdje je donesen zaključak o osnivanju entitetske granične policije. Milorad Dodik ovu je odluku opravdao pozivanjem na aneks 2 Daytonskog sporazuma, koji daje RS-u pravo na kontrolu granica. Radna skupina već je formirana i počela je izradu zakonskog okvira za djelovanje nove granične policije. Dodik je podsjetio da je od 1996. do 2000. godine entitet imao nadzor nad svojim granicama, a tek je 2000. godine odlukom visokog predstavnika Wolfganga Petritscha stvorena jedinstvena državna granična služba BiH. Ova inicijativa dolazi u trenutku kada je politička situacija na rubu eskalacije, s državnim institucijama koje pokušavaju sankcionirati rukovodstvo RS-a. Ovim povodom održana je i zatvorena sjednica Vlade Republike Srpske, kojoj su prisustvovali Milorad Dodik i srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. No, odluka o formiranju entitetske granične policije izazvala je nove oštre reakcije bošnjačke strane i dijela međunarodnih institucija. Unatoč svemu, sigurnosna situacija u zemlji ostaje stabilna. Zamjenik ministra sigurnosti BiH Ivica Bošnjak, komentirajući aktualnu situaciju, izjavio je da sigurnosne službe rade svoj posao te da ne postoje informacije o ozbiljnim prijetnjama sigurnosti povratnika u Republici Srpskoj. Također je naglasio da nema dokaza o opstrukciji rada agencija za provođenje zakona. - Sigurnosne službe su pod povećanim pritiskom, ali stanje je stabilno i nema razloga za paniku - izjavio je Bošnjak. Međutim, politički analitičari smatraju da trenutačna dinamika između entiteta i državnih institucija može dovesti do daljnjih napetosti. Kako sada stvari stoje, najmanje dvije strane ne pokazuju volju za deeskalaciju krize u zemlji. Probošnjačka politička platforma “trojka” optužuje SNSD za produbljivanje krize i odbija sudjelovati u donošenju ključnih odluka dok se ne riješi pravni status Dodika i drugih dužnosnika RS-a. Zastupnica Naše stranke Sabina Ćudić otvoreno se usprotivila inicijativi Europske unije da se spuste napetosti tako da za stol sjednu svi sudionici ove krize. Poručila je da “Milorada Dodika od zakona neće sakriti nitko, pa ni izaslanici EU-a”. - Ne možemo legitimizirati one koji rade na urušavanju BiH i EU vrijednosti. Svaka vrsta pregovora s takvim akterima nanosi štetu ne samo BiH već i europskim integracijama - kazala je Ćudić.
Reforme u sjeni
Odbijanje “trojke” da sudjeluje u svojevrsnom “bajpasiranju” situacije, što se trebalo dogoditi u Bruxellesu, dodatno komplicira ionako blokiran politički proces. Posljedice su vidljive i u Vijeću ministara BiH, gdje su na jučerašnjoj sjednici usvojene samo tehničke odluke, uključujući pomalo bizarnu informaciju o naturalizaciji njemačkog nogometaša koji bi mogao igrati za reprezentaciju BiH. Pa ipak, unatoč političkoj krizi, Vijeće ministara BiH jednoglasno je usvojilo Program ekonomskih reformi BiH za razdoblje 2025. - 2027. godine. Ovaj dokument ključan je u procesu pretpristupnih pregovora s Europskom unijom i predviđa prosječnu stopu rasta od 3% godišnje, fokusirajući se na konkurentnost, održivost i društvenu uključenost. Ipak, analitičari upozoravaju da bez političke stabilnosti ekonomske reforme ostaju samo na papiru. Blokade i institucionalne krize otežavaju ispunjenje obveza prema EU, dok istodobno rastu unutarnje tenzije. Politička situacija u BiH ostaje neizvjesna. S jedne strane, Dodik i rukovodstvo RS-a nastavljaju s politikom jačanja entitetskih ovlasti, uključujući osnivanje vlastite granične policije. S druge strane, državno pravosuđe pokušava sankcionirati njihovo djelovanje, dok EU traži način da spriječi daljnju eskalaciju. Nasreću, aktualna kriza nije još uvijek izišla iz političko-pravosudnih okvira, no posve je sigurno da će, ako Sarajevo i Banja Luka nastave ustrajavati s potezima, postati i iznimno ozbiljno sigurnosno iskušenje.
Otvori KEKS Pay
