Broj korisnika dječjeg dodatka u Federaciji BiH uskoro bi se, zbog najavljenih izmjena Zakona o materijalnoj potpori obiteljima s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine, mogao povećati. U pravo bi ponovno mogla biti uvedena djeca roditelja koji imaju registriran obrt, a koja su od rujna 2024. godine ostala bez njega.
Traže se izmjene zakona
Naime, novim Zakonom o materijalnoj potpori obiteljima s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine, čija je primjena počela u rujnu 2024. godine, uvršteni su ograničavajući uvjeti za ostvarivanje prava na dječji dodatak, koji se odnose na članak 13., stavak 1, točku b) tog zakona, a kojim je propisano da dijete može ostvariti pravo na dječji dodatak ako ni jedan član obitelji nema registriranu samostalnu djelatnost koja je u posljednjih godinu dana ostvarila prihod.
- Budući da se u praksi pojavljuje određeni broj samostalnih obrtnika koji ostvaruju minimalne prihode te, svjesni da je riječ o socijalno ugroženoj kategoriji stanovništva i da su oni od početka primjene novog Zakona o materijalnoj potpori obiteljima s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine pa do danas dovedeni u stanje socijalne potrebe jer, s jedne strane, prihodi koje ostvaruju registriranim malim obrtima ne mogu zadovoljiti materijalne egzistencijalne potrebe, a s druge strane, zbog takvih registriranih obrta ne ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na dječji dodatak, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike će u idućem razdoblju razmotriti mogućnost izmjene Zakona o materijalnoj potpori obiteljima s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine kada je u pitanju ostvarivanje prava na dječji dodatak za određene kategorije malih obrtnika, a koji su u stanju socijalne potrebe jer ostvaruju minimalne prihode - odgovorili su iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike na nedavnu inicijativu za izmjenu ovog dijela zakona podnesenu u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a koja se tiče uvođenja kategorizacije obrta prema visini ostvarenog prihoda i dobiti.
Naime, podnesena inicijativa ide u smjeru osiguranja ostvarivanja prava na dječji dodatak obrtnicima koji ne prelaze propisani cenzus, bez obzira na to što imaju registriran obrt, definiranja posebne kategorije malih i niskoprofitnih obrta (poput frizerskih salona, cvjećarnica, prerađivača voća, povrća, meda i drugih zanatskih djelatnosti), kako bi se spriječila daljnja financijska diskriminacija obitelji čiji prihodi ne prelaze minimalne životne standarde.
Koliki su iznosi i prava
Inače, prema zakonu koji je na snazi, pravo na dječji dodatak može ostvarit dijete ako ukupni mjesečni prihodi po članu obitelji ne prelaze 40 posto najniže plaće u Federaciji utvrđene u skladu s odredbama Zakona o radu.
Budući da je odlukom Vlade FBiH najniža plaća u ovom bh. entitetu u ovoj godini propisana u visini od 1027 KM, pravo na dječji dodatak u 2026. godini ima ona obitelj u kojoj mjesečna primanja po članu obitelji ne prelaze iznos od 410,80 KM. Rastom minimalne plaće došlo je i do rasta iznosa dječjeg dodatka te će on u ovoj godini biti 195,13 KM. Naime, spomenutim zakonom propisano je da dječji dodatak u FBiH iznosi 19 posto minimalne plaće. •
Otvori KEKS Pay
